Europski novac za energetsku obnovu dotrajalih javnih zgrada nasušno je potreban diljem zemlje, masovno se potvrđuje još jednom i kroz reakcije koje je izazvao u studenom pokrenuti Poziv na dostavu projektnih prijava "Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora". Prijavitelji su mogli podnositi projektne prijave od 15. siječnja, a još koji dan nas dijeli od toga da možemo reći: 'planulo' je svih 200% raspoloživog iznosa Poziva, tj. 720 milijuna kuna.

Na postavljeni upit, naime, iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja se doznaje da je interes vrlo velik. U prvom tjednu pristigle su im 182 prijave, od čega 72 prvog dana. Do danas, pak, zaprimljeno ih je preko 300, a na zatraženi iznos bespovratnih sredstava više od 645 milijuna kuna.  To znači da se nalazimo na oko 170% bespovratnih sredstava predviđenih za dodjelu. Stoga je Ministarstvo još prošli tjedan obavijestilo prijavitelje da se prema procedurama Poziv mora obustaviti na određeno vrijeme, kako navode, najkasnije u trenutku kada svi projektni prijedlozi zaprimljeni od trenutka pokretanja Poziva, u odnosu na zahtijevani iznos bespovratnih sredstava, dosegnu 200% ukupno raspoloživog iznosa.

Kako se ova 'jagma' brzinski odvija, resor na čelu s ministrom Predragom Štromarom planira tijekom ovog tjedna privremeno zatvoriti Poziv. No, dobra je vijest, potvrđuje Štromar, da je Pozivom predviđena mogućnost povećanja iznosa bespovratnih sredstava koji će se dodijeliti u slučaju velikog broja kvalitetnih projekata.  Naime, u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija na raspolaganju je 211 milijuna eura za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Od toga je do sada svim pozivima plasirano te osigurano za financijski instrument "ESIF kredit za energetsku učinkovitost" 60% raspoloživih sredstava. Kako, dakle, novca za potrebe energetske obnove javnog zgradarstva još ima na raspolaganju, a postoji i mogućnost da se izmjenama Operativnog programa osiguraju dodatna sredstva, apeliraju na sve zainteresirane da i dalje prate pozive koje oni objavljuju.

Novina ovog Poziva je da je pokrenut preko sustava eFondovi, pa se projektne prijave tako podnose u elektroničkom obliku i nema više papirnate dokumentacije. Svi zainteresirani prijavitelji mogu preuzeti dokumentaciju na mrežnim stranicama eFondova, strukturnih fondova i ovog ministarstva, a procedura je sljedeća: kada sustav eFondovi zaprimi projektnu prijavu, počinje postupak dodjele bespovratnih sredstava u kojem se provjerava udovoljava li projektna prijava kriterijima definiranim pozivom, te se projekti koji udovolje svim kriterijima ocjenjuju. Postupak dodjele može trajati maksimalno 120 dana, a završava donošenjem Odluke o financiranju. Nakon toga se priprema i potpisuje Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

Stoga, sam veliki broj prijava i veliki iznos zatraženih sredstava, ne znači da će sve prijave udovoljiti kriterijima odabira i da će svi prijavljeni projekti biti ugovoreni. Kako i u ovom slučaju, tako su tražena bespovratna sredstva i u prijašnjim pozivima za energetsku obnovu zgrada za odgoj i obrazovanje i višestambenih zgrada višestruko premašila iznos bespovratnih sredstava osiguran pozivima. Resor graditeljstva u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU ministrice Gabrijele Žalac, doznaje se, osigurao je sredstva za sve projekte koji su se javili na pozive i udovoljili uvjetima poziva. Kako bi prijaviteljima omogućili da osiguraju sredstva za vlastito učešće za provedbu projekta, preko HBOR-a je pokrenut "ESIF kredit za energetsku učinkovitost", namijenjen korisnicima bespovratnih sredstava u okviru ovog Poziva.

Kao pomoć prijaviteljima u pripremi projektnih prijava, organizirane su informativne radionice, a svi mogu tražiti besplatnu stručnu podršku za pripremu prijava od FZOEU. Ove su aktivnosti dio šireg spektra vezanog i za oporavak hrvatskog građevinskog sektora. Lagani oporavak pojedinih dijelova 2014. je počeo pod utjecajem povlačenja novca iz EU fondova, investiranja u infrastrukturne projekte, pojačanih investicija u turistički sektor i stanova POS-a.

Prema najavama danas, državne poticajne mjere – primjerice izgradnja stanova POS-a i sufinanciranje kamata na kredite za kupnju stanova za mlade obitelji, koje ovise o gospodarskom oporavku, bit će sigurno i dalje neophodne kako bi se graditeljstvo opravilo. No, u budućnosti se ono mora prilagoditi novoj potražnji, poručuju iz ovog resora, te "osposobiti za poslove vezane uz zaštitu okoliša, zelenu gradnju, izgradnju infrastrukturnih projekata vezanih na poticajna sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova EU, a posebno značajan posao očekuje ga na poslovima energetske obnove, naročito zgrada". 

Poboljšanja energetskih svojstva zgrada, daljnji je plan u području energetske učinkovitosti i OIE, za koji su predvidjeli niz aktivnosti. Među njima je, kako se doznaje, poticanje izgradnje "zgrada gotovo nulte energije", razvoj sustavnog gospodarenja energijom u javnom sektoru, razvoj tržišta energetskih usluga te uspostava informacijskih sustava iz područja energetske učinkovitosti te energetska obnova zgrada sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost