Vrgorački gradonačelnik Ante Pranić najštedljiviji je gradski čelnik u Hrvatskoj, mjesečno prima 4306 kuna neto i jedini je gradonačelnik s plaćom nižom od prosječne hrvatske plaće, objavio je portal gradonačelnik.hr u analizi plaća gradskih i županijskih čelnika.

Ostalih devet najštedljivijih gradonačelnika, kada su plaće u pitanju, prima do 10.000 kuna mjesečno, dok s druge strane najviše njih – 21 – prima između 13.000 i 14.000 kuna. Status gradonačelnika volontera ima 20 gradonačelnika od kojih se dio, većinom saborskih zastupnika, odrekao volonterske naknade.

Pranićeva plaća jedina ispod prosječne hrvatske plaće

Podaci o plaćama gradonačelnika dostupni su u njihovim imovinskim karticama koje su prijavili nakon stupanja na dužnost, odnosno nakon lokalnih izbora u lipnju prošle godine.

Pranićeva bruto plaća iznosi 5609 kuna, što je neto iznos od 4306 kuna, i je jedina gradonačelnička plaća niža od prosječne hrvatske plaće koja je, po podacima za rujan prošle godine, iznosila 5958 kuna neto.

Portal gradonačelnik.hr napominje da je Pranić, nakon dolaska na vlast na prijevremenim izborima 2016. godine, odmah srezao plaće u gradskoj upravi, pa i svoju vlastitu, te na taj način u proračunu uštedio milijun kuna. Njegovo je geslo da gradonačelnikova plaća mora pratiti sudbinu proračuna, a gradonačelnik dijeliti sudbinu svojih građana.

"Kada smo preuzeli upravljanje gradom, dočekala nas je katastrofalna financijska situacija. Grad je bio opterećen milijunskim dugovanjima, a mjesečna likvidnost bila je upitna. Više se izdvajalo za masu plaća nego što su bili mjesečni prihodi grada. Jedina moguća vatrogasna mjera bila je trenutno smanjenje rashoda za zaposlene jer plaća gradonačelnika i ostalih djelatnika uprave mora pratiti sudbinu proračuna", kaže Pranić.

Tim rasterećenjem krenuli su vraćati dugove, ali i pokrenuli izradu projektnih dokumentacija jer, ističe, gradski proračun nikada ne smije služiti isključivo za isplatu plaća već mora biti razvojni. Prije nego je Pranić preuzeo upravljanje gradom izdvajanje za masu plaća djelatnika gradske uprave iznosilo je dva milijuna kuna godišnje, dok su 2017. godinu završavali s milijun kuna izdvajanja za plaće.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U planu povećanje plaća, ali masa plaća i dalje manja

"U 2018. godini u planu je povećavanje plaća, ali s obzirom da se broj djelatnika u upravi smanjio za četvrtinu, ukupna će izdvajanja za masu plaća i dalje biti znatno manja u odnosu na prethodna razdoblja. Cilj nam je uspostaviti efikasnu i zdravu gradsku upravu koja će biti u službi građana, umjesto tromog birokratskog aparata", ističe Pranić.

Drugi je gradonačelnik s najnižom plaćom, u neto iznosu dvije tisuće višom od Pranićeve, Matko Šutalo iz Valpova – 8512 kuna bruto (6420 kuna neto), treći je Josip Budimir iz Kutjeva sa bruto plaćom od 10.870 kuna (7521 kunu neto), a četvrta Antonija Jozić iz Pleternice sa bruto plaćom 11.034 kune (7500 kuna neto).

Na petom je mjestu Zlatko Brlek iz Klanjca s plaćom od 11.900 kuna bruto (8923 neto), potom Marina Budimir iz Iloka – 12.059 kuna bruto (9647 neto) te Antonio Škarpa iz Starog Grada na Hvaru – 12.195 kuna bruto (8975 kuna neto).

Među deset gradonačelnika s najnižom plaćom još su Dražen Srpak (Mursko Središće) – 12.478 kuna bruto (9587 kuna neto), Jasenka Auguštan Pentek (Zlatar) – 13.204 kune bruto (9900 neto) te Josip Šarić (Otok) s plaćom od 14.373 kuna bruto (10.588 neto). Šarić je ujedno jedini iz top 10 najštedljivijih čija neto plaća premašuje 10.000 kuna.

Jedan gradonačelnik iznad 20.000 kuna neto

Najviše gradonačelnika, njih 21, prijavilo je u imovinskoj kartici plaću između 13 i 14 tisuća kuna neto, njih 18 prima između 12 i 13 tisuća, 16 između 11 i 12 tisuća, devet ima plaću između 15 i 16 tisuća, po osam između 14 i 15 tisuća, te 17 i 18 tisuća kuna. Šest gradonačelnika ima plaću između 10 i 11 tisuća kuna, pet između 16 i 17 tisuća te između 18 i 19 tisuća, a jedan iznad 20 tisuća.

Dvadeset gradonačelnika svoj posao obavlja volonterski – dio njih uz volontersku naknadu, a dio bez ikakve naknade, a riječ je uglavnom o saborskim zastupnicima poput Kreše Beljaka, Marka Vešligaja, Darinka Dumbovića, Ana Marije Petin, Milorada Batinića, Tomislava Klarića, Ivana Šipića i Stjepana Kovača.

Volonterske naknade odrekli su se i gradonačelnici Ploča Mišo Krstičević, Knina Marko Jelić te prvi čovjek Kraljevice Dalibor Čandrlić.

Čačić jedini na volonterskoj naknadi, najnižu plaću ima Posavec

Što se župana tiče, jedini koji ima status volontera je varaždinski župan Radimir Čačić koji za svoj posao prima volontersku naknadu od 7312 kuna neto.

Najnižu plaću, pak, ima međimurski župan Matija Posavec – 22.531 kunu bruto (14.980 kuna neto). Posavec je, stupanjem na dužnost župana 2013. godine zatekao više od 35 milijuna kuna duga, i jedna od prvih mjera bilo je rezanje rashoda Županije, pa tako i plaća.

"Kada sam preuzeo funkciju župana u svibnju 2013. godine, krenuo sam s mjerama štednje. Smanjili smo broj upravnih odjela, djelatnika za 20 posto, ukinuta je cipelarina, smanjen je regres, za 10 posto smanjena osnovica za plaće, a na hladnom pogonu uštedjelo se ubrzo oko dva milijuna kuna", kaže Posavec.

To je brzo urodilo plodom, pa je potom odlučio da nema povećanja plaća u Međimurskoj županiji, te da sebi ne isplaćuje dnevnice niti koristi pravo na putne i ostale troškove.

"Svaka kuna koja je pritom ostala u županijskom proračunu uložena je na najbolji mogući način i višestruko nam se vraća, jer smo pokrenuli najveći investicijski ciklus dosad, a i županija smo koja privlači najviše sredstava iz EU fondova po glavi stanovnika u Hrvatskoj", ističe Posavec.

Međimurska županija na hladni pogon – plaće, materijalne i sve druge troškove, potroši oko 12 posto izvornog prihoda proračuna, koji je jedan od najmanjih u državi, objavio je portal gradonačelnik.hr.