Maline se u Srbiji uzgajaju više od pola stoljeća i za to vrijeme razvile su se u poznati brend koji je postao tražen i prepoznatljiv na globalnom tržištu. Božidar Šćepanović, mladi vojvođanski poljoprivrednik, čiji se OPG bavi ovom proizvodnjom, kaže kako Srbija godišnje prosječno proizvede oko 80.000 tona maline što je, uz Poljsku, čini jednim od najvećih proizvođač u svijetu.

Međutim, proizvođači imaju sve više problema s otkupnom cijenom. Naime, na tržištu se pojavio veliki broj otkupljivača koji često ruše cijenu, zbog čega su prosvjedi malinara u Srbiji tijekom otkupa postali uobičajeni.

Naš sugovornik objašnjava kako je u Srbiji najzastupljenija sorta vilamet koja pokriva preko 90% ukupne proizvodnje malina. Iako je proizvodnja malina najvećim dijelom smještena u zapadnoj Srbiji i Šumadiji, nasadi su se posljednjih godina počeli širiti i u Vojvodini, posebice sorta polana, koju uzgaja i Šćepanović. Kaže kako se u Srbiji sve više mladih okreće povrtlarstvu i voćarstvu, koje postaje sve profitabilnije.

Nasadi malina značajno su se proširili. Prije samo pet godina pod malinom u Vojvodini je bilo nekoliko hektara, a danas samo u Ratkovi imaju površine od oko 200 hektara. Iako ne postoji precizna procjena za Vojvodinu, kaže kako je to već došlo na oko 1000 hektara, i to samo u posljednje dvije do tri godine.

“Malinu sam odabrao kao najisplatljiviju kulturu, a imamo je na površini od 2,5 hektara. Imam i probne nasade jagoda, ako se pokažu uspješne sljedeće godine ću ih proširiti, a u planu nam je ribiz. Pčelarstvo nam je pomoćna djelatnost jer pčele pospješuju oprašivanje”, otkriva Šćepanović.

U obiteljskom biznisu, osim njega, sudjeluju i majka i brat, a tijekom sezone berbe uzimaju i radnike, ponekad i više od 50. Prošle su godine uložili u kombajn, što je smanjilo troškove i broj radnika. ”Prednost maline je manja investicija i brže razdoblje otplate. Cijela investicija vrati se već prve godine nakon sadnje. Srbija ima organizirani otkup malina i prodaja nam nije problem”, ističe Šćepanović.