Velika većina građana Hrvatske konzumira ribu (87%), a izrazito visoki postotak konzumacije ribe zabilježen je u regiji Istra i Primorje (97%), dok je takva tendencija niža u kontinentalnim regijama Sjeverne (78%) i Središnje Hrvatske (82%). Stanovnici Hrvatske najčešće konzumiraju oslića (40%), srdelu (38%) i šarana (24%), dok je redoslijed na razini regija drugačiji. Tako u Slavoniji i Središnjoj Hrvatskoj se na jelovniku najčešće nalazi šaran, u Sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu prvo mjesto zauzima oslić, dok stanovnici Dalmacije i Istre te Primorja favoriziraju srdelu. Hrvatski potrošači konzumiraju ribu kod kuće jednom ili nekoliko puta tjedno (71%), s učestalijom konzumacijom jednom tjedno (44%) i s izraženijom frekvencijom u jadranskim regijama – Dalmaciji, Istri i Primorju. Za razliku od konzumacije kod kuće, riba se uglavnom konzumira izvan kuće samo nekoliko puta godišnje (75%). Prosječno kućanstvo troši manje od kilograma (45%) ili 1–2 kg (47%) ribe po obroku, što iznosi otprilike 0,4 kg po članu kućanstva.

Navike potrošača

Rezultati su to istraživanja tržišta koje je tijekom 2017. godine provela međunarodna organizacija EUROFISH, na zahtjev i u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, s ciljem dobivanja najaktualnijih podataka i spoznaja o konzumaciji proizvoda ribarstva na području cijele Hrvatske. Istraživanje, koje je objavila Uprava za ribarstvo, omogućilo je identificiranje navika, preferencija i načina konzumacije proizvoda ribarstva, te je ujedno dalo uvid u opće znanje o ribi hrvatskih potrošača. Iako je svježa riba široko dostupna u Europi, konzumacija u većini država članica Europske unije je ispod preporučenih količina. Trenutna konzumacija na nivou EU iznosi otprilike 12 milijuna tona godišnje, od čega na uvoz otpada 60%. Svjetska konzumacija ribe iznosi 20,1 kg/per capita u 2015 .

Europski poredak

Prema podacima Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA), europski prosjek konzumacije iznosi 25,5 kg/per capita, no postoje velike razlike između pojedinih država članica, pa tako konzumacija u Portugalu iznosi rekordnih 55,3 kg po stanovniku, dok Španjolska drži drugo mjesto s 46,2 kg.

Iako su Hrvati većim dijelom, prema mentalitetu, kulturi, načinu života i prehrani, bliski ostalim stanovnicima Mediterana, još su skromni potrošači ribe. Konzumacija ribe u Hrvatskoj je vrlo niska, te ona prema EUMOFA izvoru iznosi 18,4 kg/per capita u 2015., dok prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) konzumacija ribe kod hrvatskih potrošača iznosi od 8 do 9 kg u 2012. U 2015. godini, Hrvatska je imala ukupnu proizvodnju proizvoda ribarstva i akvakulture od 89.138 tona, te je prema podacima DZS neto izvoznik, odnosno izvozi (818,3 milijuna kuna) više ribe nego što uvozi (159 milijuna kuna) – što daje temelje za povećanje količine aktualne konzumacije ribe, stoji u istraživanju. Anketno istraživanje je provedeno tijekom ožujka 2017. u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Prizma d.o.o. iz Zagreba, koja je provela istraživanje, dostavila statističke podatke i sudjelovala u izradi anketnog upitnika.