U Hrvatskoj se prošle godine odmaralo oko 18,5 milijuna turista, ili 13 posto više nego u 2016. godini, a ostvarili su 102 milijuna noćenja, ili 12 posto više prema sustavu eVisitor.

Domaći turisti od toga su ostvarili oko 12 posto noćenja, uz rast od 14 posto, a najveći rast turističkog prometa od 18 posto imala je Zadarska županija te Grad Zagreb s 15 posto više noćenja. Ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić na konferenciji za novinare u ponedjeljak najavili su još snažniji razvoj cjelogodišnjeg turizma.

"Turistički rezultati u 2017. godini, a posebice tijekom pred i posezone najbolji su pokazatelj kako se u kratkom razdoblju mogu napraviti ključni pozitivni iskoraci. Upravo je zato naša intencija i u 2018. godini nastaviti s unapređenjima kako bismo Hrvatsku daljnje pozicionirali kao cjelogodišnju destinaciju, a time omogućili konkurentnije poslovanje poduzetnika u turizmu, daljnje investicije", istaknuo je ministar Cappelli.

Staničić je najavio da će u sljedećoj godini u HTZ-u naglasak biti na daljnjem proširenju programa i uvođenju novih aviolinija. Njemačka, Slovenija, Austrija, Poljska i Češka predstavljaju pet najvećih tržišta s kojih su u 2017. dolazili gosti, a među njima najveći rast od 22 posto imalo je poljsko tržište. Najveći rast broja noćenja od 34 posto bio je s američkog tržišta, britansko je raslo za 26 posto, i Britanci su ujedno ušli u top pet tržišta kad su u pitanju noćenja van glavne ljetne sezone, a u Ministarstvu tu svrstavaju sve mjesece osim srpnja i kolovoza.

Prema toj računici, van ljetne sezone bilo je 39 milijuna noćenja, no ako se u glavnu sezonu ubroje i lipanj i rujan, u pred i posezoni u Hrvatskoj je ostvareno 28 milijuna noćenja, što je oko četvrtine ukupnog prometa te oko 50 posto više nego u 2016. godini. 

Dubrovnik i četiri istarska grada (Rovinj, Poreč, Medulin i Umag) i dalje su najposjećenije destinacije, Krk je najposjećeniji otok, slijede Pag, Lošinj, Brač. Na otocima je realizirana četvrtina turističkog prometa, a s dva posto prometa kontinent je i dalje slab, unatoč plusevima u svim županijama osim Virovitičko-podravske. Prema podacima HNB-a, u prvih devet mjeseci 2017. godine prihodi od turizma su iznosili 8,7 milijardi eura, što je oko 10 posto više nego lani.