Hrvatska i dalje sporije napreduje od zemalja svoje regije. Uz iznimku srpske ekonomije koja gotovo stagnira, domaće gospodarstvo najslabije napreduje, pokazuju i najsvježije prognoze rasta globalne ekonomije koje je objavila Svjetska banka.

Hrvatskoj se tako u tekućoj godini predviđa rast BDP-a od 2,6 posto dok bi Zapadni Balkan u prosjeku trebao rasti 3,3 posto. Ako se isključi Srbija to znači da će Makedonija, Crna Gora, Albanija pa čak i BIH imati bržu stopu rasta od Hrvatske. Standard izražen kroz BDP per capita u tim je zemljama i dalje niži od domaćeg standarda koji je po posljednjim podacima iz 2016. oko 11,8 tisuća eura što je tri puta više od onog u BIH.

Visoki standard Poljske

Rumunjska koja je godinama bila iza nas opasno se približila tim stopama, dok je Poljska kojoj Svjetska banka predviđa rast gospodarstva od 4 posto premašila 12,5 tisuća eura BDP-a per capita čime je ozbiljno digla standard u odnosu na Hrvatsku. Glavna poruka globalnih prognoza za 2018. je upozorenje Svjetske banke da bez strukturnih reformi možemo očekivati znatno usporavanje globalnog rasta i neznatan utjecaj ekspanzije ekonomije na stvarni život građana. Svjetska banka upozorava da je rast na krhkim nogama te da će poboljšanje životnog standarda i smanjivanje siromaštva dugoročno biti pod rizikom. Preporučuju stoga vladama diljem svijeta da potraže alate za stimuliranje kratkoročnog rasta i izvan alata monetarne i fiskalne politike.

– Globalni rast je velika prilika za investiranje u ljudski i fizički kapital. Ako se zakonodavci diljem svijeta fokusiraju na te ključne investicije, mogu povećati produktivnost svojih zemalja, ojačati sudjelovanje radne snage i približiti se ciljevima ukidanja ekstremnog siromaštva i jačanja zajedničkog prosperiteta – rekao je predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim. Ekonomisti međunarodne institucije Hrvatsku godinama upozoravaju na nužnost reformi u području zdravstva, mirovinskog sustava, ali i sustava socijalnih naknada uvjeravajući da su transferi prema građanima u obliku socijalne pomoći, mirovina, dječjih doplataka… dugoročno neodrživi te prevelik pritisak na proračun.

Porezi i dalje visoki

Unatoč poreznoj reformi koja je rasteretila dio dohotka građana nedavno je čelnica Svjetske banke u Hrvatskoj, Elisabetta Campanelli prozvala Vladu jer je privatni sektor još opterećen visokim porezima i raznim parafiskalnim nametima. Podsjetimo, na ljestvici Doing Business za ovu godinu Hrvatska je pala s 43. na 51. mjesto od 190 zemalja pri čemu smo u nekoliko područja među zadnjima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost