Prije šest mjeseci imenovani ste ministrom uprave, što ste dosad napravili?

Ministarstvo uprave u dvije je godine promijenilo četiri ministra, što je ostavilo "krivudavi" trag u radu Ministarstva. U zadnjih šest mjeseci neke projekte smo dovršili, na ostalima radimo, u isto vrijeme smo započeli veliki broj drugih projekata. U sustav e-Građani, koji koristi više od 500.000 građana, uključili smo nove usluge: e-Zahtjev za izdavanje vozačke dozvole, e-Zahtjev za izdavanje e-Putovnice, e-Izdavanje potvrde o evidenciji korisnika socijalne skrbi, te e-Izdavanje uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak. Omogućili smo usluge kao što su MojZagreb, Vodne usluge Međimurskih voda i e-Porezna. Nastaviti ćemo nadograđivati sustav e-Građani novim uslugama, a već krajem siječnja uvest ćemo e-Novorođenče, koje je trenutno u testnoj fazi. Krajem prošle godine usvojen je Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim želimo omogućiti bolji rad u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, ali i stvoriti mehanizme ravnoteže između predstavničkog i izvršnog tijela i time smanjiti broj prijevremenih lokalnih izbora. Ministarstvo radi na projektu Država bez papira, kojem je cilj olakšati i pojednostaviti pružanje javnih usluga građanima i poslovnim subjektima. Sve županije dobile su pristup ispravama iz državnih matica, pa od 1. listopada tijela državne i javne uprave ne smiju tražiti od naših građana podatke u koje imaju uvid, što će uvelike smanjiti čekanja na šalterima.

Što najavljujete za ovu godinu?

Bolju organizaciju rada u državnim i javnim službama, koju ćemo ostvariti u suradnji s ostalim resorima. U mom resoru četiri su ključne točke: digitalizacija, decentralizacija, racionalizacija, te učinkovitost i kvaliteta javne uprave. Tu je novi Zakon o agencijama kojim ćemo bolje urediti postojeći sustav. U planu je i realizacija projekta vrijednog 40 milijuna kuna Sustav upravljanja kvalitetom u javnoj upravi, koji će preporučiti kako racionalizirati sustav i koje poslove treba decentralizirati. Prvi korak smo napravili na zadnjoj sjednici Vlade, kada je usvojen prijedlog Zakona o upravnoj inspekciji kojim smo poslove upravnog nadzora nad općinama, gradovima, županijama i ustanovama kojima su one osnivači prebacili na urede državne uprave u županijama.

Već se neko vrijeme najavljuje Zakon o agencijama, što će on donijeti?

Zakon o agencijama jedna je od reformskih mjera koju ćemo do ljeta uputiti u zakonsku proceduru. Njime ćemo na jedinstven način urediti sustav pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa sa ciljem uklanjanja institucionalne, ustrojstvene i funkcionalne nepreglednosti. Taj zakon definirat će njihove ovlasti, ustroj, koeficijente plaća, koje poslove obavljaju i u kojem opsegu. Plaće ćemo ujednačiti s obzirom na stručno osposobljavanje, radno iskustvo, te opis i složenost poslova koje službenik obavlja. Što se tiče smanjenja broja agencija, trenutno postoje 54 izvršne i regulatorne agencije, pa treba vidjeti koje se mogu objediniti kako bismo ubrzali procese rada. Dio agencija može se ukinuti i pripojiti ministarstvima ili njihove nadležnosti prebaciti na općine i gradove. Vlada je već ukinula nekoliko agencija, a na zadnjoj sjednici usvojen je prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji će rezultirati ukidanjem Agencije za poljoprivredno zemljište.

Spomenuli ste digitalizaciju javne uprave. Kada se mogu očekivati nove usluge?

Jedan od ključnih ciljeva u budućem razdoblju je digitalizacija javne uprave, u sklopu toga planiramo nekoliko velikih projekata digitalizacije koji sami po sebi predstavljaju svojevrsne reforme. Projekt e-Poslovanje omogućit će poslovnim subjektima preuzimanje dokumentacije na svom računalu, primjerice, potrebne dokumente iz porezne uprave, zdravstvenog osiguranja i mirovinskog sustava. Očekujemo da će prve usluge biti moguće 12 mjeseci nakon pokretanja projekta. E-Pristojbama će biti omogućeno plaćanje svih državnih pristojbi elektroničkim putem, bilo da je riječ o plaćanju putem POS uređaja na šalteru ili plaćanju unaprijed. E-Upise pokrećemo sa CARNET-om i Ministarstvom znanosti i obrazovanja, kako bi se digitalizirati upisi u vrtiće i škole. Usluga e-Novorođenče omogućit će prijavu djeteta u okviru sustava e-Građani. Očekujemo da će krajem siječnja to profunkcionirati, pa će višednevno i mukotrpno lutanje po raznim institucijama i prikupljanje potrebnih papira za novorođenče otići u povijest.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kako ćete građanima približiti usluge javne uprave?

Pokretanjem Centra dijeljenih usluga (CDU) bit će na jednom mjestu, u takozvanom "oblaku" ili "cloud-u", udomljeni razni sustavi javne uprave, što znači da će građanin prava ostvarivati bez donošenja potrebnih dokumenata, jer će ih službenik sam "povlačiti". Više neće svako ministarstvo imati svoje baze na svom serveru nego će sve biti smješteno u APIS-u, što znači da će sve baze biti povezane. To je jedan od najvažnijih projekata za našu državu u idućem trogodišnjem razdoblju, njegova je vrijednost 305 milijuna kuna, od čega 85 posto financira EU. CDU će omogućiti transparentnost, brže izdavanje dokumenata i rješavanje predmeta, a ostvarit će i ogromne uštede za državni proračun. U planu je projekt Jedinstveno upravno mjesto, kojim će se usluge javne uprave približiti mjestu stanovanja i rada građana i poduzeća. Njega ćemo ugovoriti ovoga mjeseca i krenuti u realizaciju, koja se očekuje u razdoblju od tri godine. Usluge bi ljudima pružali uredi državne uprave, Fine i poštanski uredi, koji će zaprimati predmete i prosljeđivati ih nadležnim službama na rješavanje. Primjerice, ako građanin s Brača treba rješenje o mirovini neće više trebati odlaziti u Split, već će zahtjev predati u pošti na Braču, koja će ga automatski distribuirati kome treba te će se riješeni predmet vratiti u poštu i uručiti građaninu. Radi se o projektima koji su ukupno vrijedni preko 500 milijuna kuna, a financirani su sredstvima EU-a. 

Kakve su promjene u nadzoru nad radom jedinica lokalne i regionalne samouprave?

Zakonom o upravnoj inspekciji delegirali smo nadzor s Ministarstva na tijela državne uprave u županijama, a izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ojačali smo institucije za provedbu funkcionalne i fiskalne decentralizacije. Državni proračun u potpunosti se odriče prihoda od poreza na dohodak i poreza na kamate te ih prepušta jedinicama lokalne i područne samouprave, a radi se o iznosu od preko 1,5 milijardi kuna godišnje. Ojačali smo predstavničko tijelo i volju građana i smanjili mogućnost političke trgovine.

Planirate li reformu općina?

Treba funkcionalno i fiskalno ojačati općine, te spojiti one koje ne mogu same obavljati svoje poslove. Ugovorit ćemo trogodišnji projekt Sustav upravljanja kvalitetom u javnoj upravi, vrijedan 40 milijuna kuna, koji s 85 posto sufinancira EU. Njime će se točno precizirati svi procesi koje provode jedinice lokalne i regionalne samouprave, uredi državne uprave i ispostave ministarstava po županijama. Analizirat ćemo koje poslove provode i u kojem dijelu se preklapaju, te kadrovsku ekipiranost. Tek tada će se moći odlučiti treba li neke jedinice lokalne samouprave spojiti, treba li određene poslove neke općine preuzeti županija i koja je jedinica dovoljno jaka da može preuzeti dio županijskih ili državnih poslova. Danas, na žalost, nemamo nikakvu analizu jer otkad postoji Ministarstvo uprave izrađen je samo jedan dokument od 50 stranica, gdje su samo pobrojane općine, županije i mjesni odbori. Nema smisla donositi paušalne odluke da, primjerice, neće biti 500 općina nego 300 ili 100. Moramo znati točno stanje i analizu poslova, nadležnosti, te financijskih i ljudskih kapaciteta jedinica lokalne samouprave kako bi mogli donijeti takvu odluku.

Što je s uređivanjem sustava plaća u javnoj i državnoj upravi?

Vlada želi doprinijeti boljoj organizaciji rada u državnim i javnim službama pa su za ovu godinu planirani novi Zakon o plaćama u javnoj upravi i Zakon o plaćama za državne službenike. Bez zadovoljnog službenika nema ni zadovoljnog korisnika javne usluge, zato ćemo omogućiti nagrađivanje izvrsnih, a sankcioniranje loših djelatnika. Za svako radno mjesto ili skup radnih mjesta utvrdit će se rezultate koje treba ostvariti, što će se ocjenjivati kriterijima "točnosti", "pravovremenosti u izvršavanju", "samostalnosti" i "stručnosti".

Kakvu političku sudbinu Vlade i HDZ-a očekujete u ovoj godini?

Vlada je jedinstvena u provedbi reformi, pratimo zahtjevni ritam premijera Andreja Plenkovića i dosad smo odradili veliki posao na Nacionalnom programu reformi. Ovo je prva Vlada od samostalnosti Hrvatske koja je ostvarila suficit, odnosno u jednoj godini više "zaradila" nego potrošila. Pripremamo nove reforme kako bi ostvarili gospodarski rast i popravili kvalitetu života u Hrvatskoj. HDZ je i dalje najjača stranka u Hrvatskoj, pobjednica na lokalnim, parlamentarnim i na izborima za Europski parlament. Plenković uživa potporu članstva i vjerujem da ćemo nakon što Vlada provede sve reformske mjere biti još snažniji.

Dosta se govori o nestabilnosti u stranci, primjerice Darko Milinović podnio je ostavku na mjesto šefa ličko-senjskog HDZ-a jer na čelo Nacionalnog parka Plitvička jezera nije imenovana njegova kandidatkinja. 

Politički problem u jednoj županijskoj organizaciji neće ugroziti stabilnost stranke na nacionalnoj razini. Držim da je Milinović neprimjereno reagirao i zbog toga snosi političku odgovornost, a vodstvo stranke je donijelo ispravnu odluku. Promjene u vodstvu NP Plitvička jezera su dobre jer bivši ravnatelj nije dobro radio svoj posao, o čemu sam upoznat iz prve ruke kao bivši ministar graditeljstva i prostornoga uređenja. Prostorni plan za NP Plivička jezera je usvojen u Hrvatskom saboru za vrijeme Kukuriku koalicije, a s obzirom da je to podzakonski akt mora se provoditi, iako se radi o lošem planu. Problemi su nastali zato što bivši ravnatelj, bez obzira na pristojne prihode Parka, nije napravio što je trebalo – nije donio plan upravljanja NP-om i prometnu studiju, nije izgradio infrastrukturu, nove šetnice i prometnice, odvodnju oborinskih i kanalizacijskih voda, te vodoopskrbu. Koliko sam upoznat, Vlada je pokrenula inicijativu za izmjene tog prostornog plana.