Kina bi zahvaljujući borbi protiv zagađenja mogla ove godine smijeniti Japan s pozicije najvećeg svjetskog uvoznika prirodnog plina, koji u toj zemlji sve više zamjenjuje ugljen.

Kina je najveći svjetski uvoznik nafte i ugljena i treća na ljestvici najvećih potrošača prirodnog plina, nakon Sjedinjenih Država i Rusije. Oko 40 posto potreba za plinom podmiruje iz uvoza budući da domaća proizvodnja ne može držati korak s potražnjom. 

Uvoz za četvrtinu veći 
Kina je lani uvezla više od 67 milijuna tona plina, odnosno više od četvrtinu više nego u godini ranije. Samo je uvoz ukapljenog prirodnog plina poskočio više od 50 posto. Podaci uključuju broj pristalih tankera za ukapljeni prirodni plin u kineskim lukama i procjene mjesečnog uvoza plina cjevovodima i preliminarni su budući da brojke za prosinac još nisu dostupne. Kina još zaostaje za Japanom koji godišnje uvozi oko 83,5 milijuna tona plina, isključivo u ukapljenom obliku, ali je njezin ukupni uvoz tog energenta u rujnu i u studenom nadmašio japanski, pokazuju službeni i podaci prijevoznika.

"Uvoz plina cjevovodima i u ukapljenom obliku nastavit će rasti u idućih nekoliko godina. Očekujemo da će Kina 2018. preteći Japan i postati najveći uvoznik plina u svijetu. Japan će ipak ostati vodeći uvoznik LNG-a negdje do 2028. godine"", ističe Miaoru Huang iz konzultantske kuće Wood Mackenzie.  

Plinovod prema Rusiji
Kina je prošle godine pokrenula inicijativu u sklopu koje nastoji preusmjeriti milijune kućanstava i brojne industrijske pogone s ugljena na plin kako bi smanjila zagađenje zraka, što je potaknulo snažnu potražnju za uvozom plina. Najveći su inozemni dobavljači ukapljenog plina Australija, Katar i Malezija dok se cjevovodima plin uvoz najviše iz središnje Azije i iz Mijanmara. Gradi se i plinovod koji će Kinu povezati s Rusijom. Zbog snažnog uzleta potražnje Kina je već prošle godine pretekla Južnu Koreju i postala drugi uvoznik ukapljenog plina u svijetu.