Dok indeks slobodnih radnih mjesta u zemljama zone eura raste odražavajući prelijevanje rasta u nova poslove, domaći još nije dovoljan za pad nezaposlenosti.
Dok se nakon još jedne rekordne sezone tržište rada vraća u skromnije predljetne okvire, uz stopu registrirane nezaposlenosti od 11,6 posto u listopadu, rast gospodarstava kontinuirano stvara nova radna mjesta diljem Europe.
Europski ured za statistiku objavio je da je indeks slobodnih radnih mjesta u 19 članica eurozone porastao na 1,9 posto krajem rujna, i to sa 1,6 posto prije godinu dana.
Dok se nakon još jedne rekordne sezone tržište rada vraća u skromnije predljetne okvire, uz stopu registrirane nezaposlenosti od 11,6 posto u listopadu, rast gospodarstava kontinuirano stvara nova radna mjesta diljem Europe.
Europski ured za statistiku objavio je da je indeks slobodnih radnih mjesta u 19 članica eurozone porastao na 1,9 posto krajem rujna, i to sa 1,6 posto prije godinu dana.
U svih 28 članica indeks je u trećem kvartalu na godišnjoj razini porastao s 1,7 na 2 posto. U Hrvatskoj je indeks slobodnih radnih mjesta istovremeno stagnirao; od rujna prošle godine porastao je s 1,4 na 1,5 posto. "Riječ je o indeksu koji bi trebao ukazivati na drugu stranu tržišta rada. S jedne strane nezaposlenost oslikava ponudu rada od strane nezaposlenih, a indeks slobodnih radnih mjesta potražnju za radom od poslodavaca", kaže glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač.
Napominje da je bez dublje analize teško uspoređivati zemlje jer rast indeksa može odražavati povećanu ekonomsku aktivnost, no ne treba previdjeti ni strukturne faktore, poput razlike profila traženih i raspoloživih radnika u kontingentu nezaposlenih. Relativno najviše radnih mjesta generira se u Češkoj (4,1%), slijedi Belgija (3,6%) i Njemačka (2,7%). Najmanje se poslova stvara u Grčkoj (0,5%) te Španjolskoj i Portugalu (0,8%).
Iz hrvatske perspektive, pak, upitno je koliko je indeks (koji službeno ne objavljuje DZS) uopće pouzdan. Naime, dok se u Europi u pravilu stvara sve više radnih mjesta (indeks raste) tijekom godine, u Hrvatskoj on paradoksalno pada iz kvartala u kvartal. To je dijametralno suprotno sa sezonskim kretanjima i turizmom koji iz godine u godinu 'peglaju' sliku tržišta rada.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.on kupuje mobitele za guzičare, umjesto da privatni sektor rasterete poreze i doprinosa.
***kad bi to napravil, nebi se stotine tisuća gotovih stručnih radnika selilo u Njemačku radit za njihov minimalac…sve je to namjerno, prodani političari su nas pretvorili u čiste vazale…tu nema šanse da će itko pokrenut proizvodnju ili rasteretit narod ako to levičarskoj njemačkoj ne paše… onoj Kolindi bi bolje bilo da abdicira s mjesta predsjednice, mjesta koje je ionako ukrasni fikus, i pobjedi na izborima za premijerku…jer ako nas ona ne makne od tih eu kolonijalista i poveže nas s usa(kakvi god da jesu 1000 put su bolji od eu) ovdje će ostati opustošena zemlja za njemačke stare čemprese tj. penziće
on kupuje mobitele za guzičare, umjesto da privatni sektor rasterete poreze i doprinosa.
Uključite se u raspravu