Mnogi su ga htjeli kopirati, ali gotovo nitko nije uspio – švicarski model obrazovanja mladih kroz pripravništvo duboko je ukorijenjen u kulturi te zemlje i jedan je od ključnih razloga njenog ekonomskog uspjeha. Sustav pripravništva kombinira obrazovanje u učionici i praksu u poduzećima te ga mnogi vide kao jednu od najvećih ekonomskih prednosti Švicarske jer stvara bazen visokokvalificiranih radnika, pokazuje analiza Financial Timesa.

Produktivnost koja iz toga proizlazi objašnjava zašto se Švicarska – unatoč visokim troškovima rada – redovito nalazi pri vrhu globalnih ljestvica konkurentnosti. Važno je naglasiti kako pripravnici imaju jednake karijerne perspektive kao i učenici koji se odlučuju za studiranje na fakultetima. Primjerice, program pripravništva prošao je prvi čovjek UBS banke Sergio Ermotti te Peter Voser, predsjednik ABB-a. Dvije trećine švicarskih učenika u završnom razredu srednjoškolskog obrazovanja bira pripravničko obrazovanje koje traje tri do četiri godine. Odluka o pripravništvu za učenike nije konačna jer se uvijek mogu prebaciti na fakultetski studij. Za praksu u poduzećima dobivaju plaću, 680 franaka u prvoj godini. Tamošnje tvrtke uključene su u odabir kandidata za praksu za gotovo 200 zanimanja, od kuharstva i socijalne skrbi do inženjerskih zanimanja.

No, ključno je što 45 posto novca za financiranje pripravništa dolazi iz privatnog sektora, nasuprot prosječnih 14 posto u članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD). Tako visoka izdvajanja privatnog sektora osiguravaju usklađenost pripravničkih programa sa zahtjevima tržišta rada, tumači Marie-Helene Doumet, OECD-ova analitičarka obrazovanja. No, svoj uspjeh švicarski model pripravništva može pripisati tamošnjoj kulturi. “On funkcionira jer gotovo na svakoj razini Švicarci pokušavaju napraviti dobar posao – pouzdano i precizno”, naglašava Rudolf Strahm, nekadašnji član socijaldemokratske stranke koji sada savjetuje strane vlade o ovom švicarskom sustavu.