Sudionici domaćeg tržišta kapitala u prvim danima 2018. radit će po odredbama novog Zakona o tržištu kapitala (ZTK), već osmom od hrvatske samostalnosti. Njime se na domaće tržište uvodi MiFID II europska uredba o tržištu financijskih instrumenata, čuvena po opsežnosti i složenosti. Novi zakon donosi niz promjena koje bi trebale osigurati da ulagači – kako u dionice, tako i u investicijske fondove – budu bolje zaštićeni i informiraniji. Međutim, prilagodba na novi ZTK tražit će od brokeraja i fondovskih društava i određene troškove što bi se u konačnici opet moglo svaliti na leđa klijenata.

Zakon bi trebao stupiti na snagu 3. siječnja, dok će nekoliko stavaka članka 368., kojima se propisuje prikupljanje i dostupnost javno objavljenih podataka, stupiti na snagu 3. rujna 2019. godine. Kako tvrde stručnjaci, MiFID II direktiva propisuje nova pravila za izuzetno široko područje tržišta kapitala – od burze, preko investicijskih društava, središnje druge ugovorne strane do distributera investicijskih proizvoda.

Investicijska društva morat će izvještavati o svim sklopljenim transakcijama, izvršenima na burzi i izvan nje u tzv. OTC transakcijama. Izvještavanje je obvezno i za sve vrste vrijednosnica kojima se trguje na tržištima EU, dionicama, obveznicama, certifikatima ili izvedenicama. Ideja je zakonodavca da se na taj način osigura lakše vrednovanje financijskih instrumenata i učinkovito formiranje cijena što će posredno zaštititi ulagače, a time i vratiti njihovo povjerenje u tržište kapitala.

Što se tiče Zagrebačke burze, predsjednica Uprave Ivana Gažić ističe kako će do donošenja novog ZTK burza i drugi sudionici tržišta već u velikoj mjeri morati biti usklađeni s novim zakonodavnim okvirom EU zbog stupanja na snagu europskih uredbi.

“Novi zakonodavni okvir izuzetno je sveobuhvatan i uključuje niz kompleksnih zahtjeva transparentnosti, trgovanja i izvještavanja, što pred sve sudionike tržišta stavlja određene zahtjeve u smislu dodatnih materijalnih, tehničkih i ljudskih resursa. Dio priprema već je zaključen prelaskom na novi trgovinski sustav u srpnju te na novu inačicu sustava prošloga mjeseca, a u tijeku su još neki procesi usklađenja, tehnički i organizacijski”, navodi Gažić. Na pitanje koliko će to sve stajati, Gažić ističe kako ne može govoriti o konkretnim brojkama. “Međutim, temeljitom pripremom nastojimo u najvećoj mogućoj mjeri minimizirati financijski utjecaj prilagodbe na naše poslovanje”, kaže čelnica burze.

Što se tiče investicijskih fondova, Hrvoje Krstulović, predsjednik udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ističe kako MiFID II, u dijelu koji se tiče upravljanja i distribucije investicijskih fondova, donosi bitne razrade u vezi zaštite ulagatelja kao i transparentnosti trgovanja. “Investicijske fondove i njihove distributere najveće promjene očekuju u dijelu koji regulira komunikaciju s klijentima. Osnovna je razlika da distributeri više neće nastupati u ime društava za upravljanje nego u svoje ime pružajući klijentima vlastitu investicijsku uslugu. Naglasak je na razradi pojedinosti cijelog procesa, od nastanka investicijskog fonda, strategije, ograničenja, rizičnosti, troškova, pa preko određivanja ciljanog skupa ulagatelja kojemu je takav fond namijenjen do izrade standardiziranih podataka koji se moraju pružiti klijentu prije i nakon pružanja usluge. U takve podatke ulaze i očekivani troškovi cjelokupnog ulaganja, naknadna potvrda o stvarnim troškovima”, pojašnjava Krstulović.

Klijenti će dobivati na uvid “pitu”, odnosno razradu po tipovima fondova usklađenu s njegovim deklariranim ciljevima i rizičnošću što će olakšati komunikaciju prodajnog osoblja kao i razumijevanje klijenata te posljedično povećati ulaganje u investicijske fondove, dodaje Krstulović. “Prodajno osoblje će morati proći kroz formalnu edukaciju, bilo internu ili eksternu, kako bi se osiguralo traženo znanje prilikom komunikacije s klijentima. Iako su zahtjevi znatni i iziskuju reorganizaciju dosadašnjih procesa, donijet će znatan napredak na našem tržištu”, istaknuo je Krstulović.     

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost