Europski parlamentarci na idućoj će plenarnoj sjednici u Strasbourgu zakazanoj za srijedu raspravljati o proširenju zone Schengena na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. O tome da EU bez granica napokon uključi i najnovije članice, među njima i Hrvatsku, dao je naslutiti predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u godišnjem govoru o stanju Unije kad je rekao da Rumunjsku i Bugarsku treba primiti odmah, a Hrvatsku kad ispuni kriterije.

U međuvremenu su, pak, te dvije zemlje dobile dodatne kriterije, a Hrvatsku su u studenom posjetili kontrolori EU da ocijene napredak. Osim dokaza Bruxellesu da zemlje mogu čuvati vanjske granice Unije, odluka je i politička budući da ulaz u Schengen mora proći ratifikacije nacionalnih parlamenata. Uvrštavanje na dnevni red sjednice EP-a u uredu europarlamentarca Tonina Picule smatraju zamahom Hrvatske na tom putu. „Ulazak u Schengen strateški je cilj Hrvatske, na čemu se aktivno i uspješno radi i očekujemo ispunjenje svih kriterija do kraja sljedeće godine“, rekao je Picula koji je u ime grupacije socijalista i demokrata bio imenovan za izvjestitelja u sjeni na dva mišljenja Odbora za vanjske poslove za Schengen. Dodao je da Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu EU radi čega je ulaz u Schengen posebno važan. “Jačanjem zaštite na našoj vanjskoj granici Hrvatska može pridonijeti učinkovitom upravljanju migracijama i zbog toga naš ulazak ne smije biti ugrožen pokušajima bilateralnih blokada“, zaključio je.

Politički vjetar u leđa Schengenu može se zahvaliti Brexitu. Uoči britanskog razvoda 2019., EK želi osnažiti Uniju širenjem eurozone i brisanja nadzora nad unutarnjim granicama. Hrvatska je iz tzv. ‘Schengen facilityja’, instrumenta za financiranje priprema, iskoristila 119 od 120 milijuna eura. Izgrađeno je ili obnovljeno devet policijskih postaja, dva centra za smještaj graničnih policajaca i dva tranzitna centra za državljane trećih država, kupljena su vozila, brodovi, helikopteri za nadzor granice, termovizijske kamere, detektori eksploziva kao i uređaji za otkrivanje krivotvorenih dokumenata.