Osnivanje obrtničke banke najambiciozniji je projekt koji je u nedavnom izbornom odmjeravanju snaga najavio novi predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić. Projekt je vrlo ozbiljan, a obrtnici bi, kako ističe Topić, banku trebali dobiti ove godine. Taj tempo diktira i niz vrlo povoljnih okolnosti jer se u projekt ulazi ne samo iz potrebe već i nužde zato što su, pojašnjava Topić, od početka godine na snazi Zakon o kreditnim unijama i izmijene Zakona o bankama zbog kojih se postojeće obrtničke štedno-kreditne zadruge moraju tranformirati ili u kreditne unije ili banku. Kreditne unije imaju znatno manji obim posla i usluga nego sadašnje kreditne zadruge koje, primjerice, više ne bi mogle obrtnicima plasirati sredstva drugih pravnih osoba, gradova, županija i komora pa bi se više-manje svele na takozvanu kasu uzajamne pomoći. Zato je zagrebačka štedno-kreditna zadruga, ujedno i najveća, pokrenula inicijativu da se zadruge transformiraju u banku.

Sve bi zadruge bile pod jednom kapom ili neke od njih imaju uvjete da samostalno postanu banke?
Od 17 obrtničkih štedno-kreditnih zadruga, prema našim saznanjima, samo zagrebačka ispunjava uvjete potrebne za osnivanje banke, pa smo stoga razmišljali o mogućnosti da preostale zadruge postanu poslovnice zagrebačke obrtničke banke. No odluku o tom donose skupštine svake pojedine obrtničke ŠK zadruge.

Koliko HOK tu može utjecati na razvoj događaja?
Formalno ne mnogo jer osnivači tih zadruga nisu komore, nego obrtnici. Zadruge su nastale još davno, zagrebačka primjerice još za stare Jugoslavije i upravo obilježava 75. godišnjicu rada. No apelirat ćemo na naše obrtnike koji su u skupštini zadruga da podupru osnivanje obrtničke banke jer je postojanje takve banke, u uvjetima kada je bankarski sektor gotovo kompletno u vlasništvu stranog kapitala, izuzetno važno za male obrtnike.

Koliko obrtnika je uključeno u te zadruge?
Najviše članova ima zagrebačka, oko dvije i pol tisuće. Treba napomenuti i da je posljednjih deset godina u Hrvatskoj bilo poljuljano povjerenje u štedno-kreditne zadruge zbog onih koje su provodile financijski inženjering.

Jeste li možda proveli ispitivanje među obrtnicima koliko bi njih bilo spremno prenijeti svoje poslovanje u obrtničku banku?
Zapravo nemamo takvih saznanja jer je sam zakon bio donesen po hitnom postupku i o tome se u Komori raspravlja posljednjih desetak dana.

Kolikim sredstvima obrtničke zadruge raspolažu, odnosno koliko bi sredstava unijele u banku?
To ovisi koliko zadruga će se udružiti u banku, a njezin osnivački kapital mora biti najmanje osam milijuna kuna, kako je određeno zakonom. Zadrugari bi, dakle, postali dioničari i treba vidjeti koliko će oni uplatiti sredstava. Treba napomenuti da je i Grad Zagreb u zagrebačku zadrugu dao nekoliko milijuna kuna sredstava namijenjenih za kredite obrtnicima što će također biti uneseno u buduću banku.

Kada ćete započeti najavljenu decentralizaciju komorskog sustava, na čemu ste najvećim dijelom temeljili kampanju za predsjednika HOK-a, i kako će se ona odvijati?
Već na prvoj sjednici Upravnog odbora HOK-a zadužit ću odbor za komorski sustav da pripremi izmjene statuta kojima će se to regulirati, na koji će se način ta decentralizacija provesti i koje će se ovlasti mijenjati i u kojem stupnju će se davati veća autonomija područnim komorama, a onda ćemo o svemu izvijestiti javnost.

Što će konkretno značiti decentralizacija za područne komore? Koje se to ovlasti mijenjaju?
Područne će komore moći samostalnije odlučivati o važnim pitanjima koja su karakteristična za obrtnike na njihovu području. Neka komora u priobalnom dijelu ima posve drukčije probleme od neke kontinentalne županije u Slavoniji ili Međimurju. Regije imaju svoje specifičnosti i u obrtničkim zanimanjima pa to treba uvažiti i u komorskom djelovanju.

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Hoće li se decentralizacija dogoditi i u segmentu financija?
Neće. U financijskom smislu ništa se neće mijenjati. Kontrola će biti potpuno ista kao što je bila, područne će komore morati podnositi završne račune, a mi ćemo reagirati na svaku prijavu o nepravilnostima i nenamjenskom trošenju sredstava. Neće decentralizacija značiti da područne komore mogu raditi što god hoće. One će ostati pod kontrolom krovne organizacije, ali će im se dopustiti autonomija u rješavaju svojih specifičnih pitanja. No prije nego se odluči što će sve obuhvatiti decentralizacija napravit će se analiza sadašnjeg stanja i potreba u kojem segmentu će se pojedinim komorama mijenjati ovlasti.

Na koji način je dosadašnji sustav kočio POK-ove?
Nije ih kočio, no nije dopuštao da odluke predlažu oni sami, nego su im one nametane odzgo, iz centrale. Taj će se mehanizam sada mijenjati. Inicijative će ubuduće dolaziti “odozdo”.

U svom ste programu najavili kao jednu od mjera za pomoć tradicijskim, umjetničkim i deficitarnim obrtima da ćete tražiti od lokalnih vlasti njihovo oslobađanje plaćanja zakupnina, niže spomeničke rente i druge komunalije. Koliko je to realan zahtjev?
Vrlo realan. HOK kao krovna organizacija dat će smjernice svim područnim komorama i udruženjima obrtnika da na lokalnoj razini traže da se smanje komunalne naknade, spomeničke rente i ostala davanja jer jedino tako mogu opstati zato što to uglavnom nisu profitabilna zanimanja. To već radi Grad Zagreb, i to gotovo pet godina. Oko 500 do 600 obrtnika je preko natječaja koji raspisuje Grad dobilo više od 3,8 milijuna kuna nenamjenskih nepovratnih sredstava. Pojedinačno, dobili su od 5 do 25 tisuća kuna. Svaki grad možda nema toliko sredstava, ali bi na lokalnoj razini morao pomoći takva zanimanja. Vjerujem da će i drugi gradovi izaći u susret jer obrtnici znatno pridonose njihovim proračunima.

Velik broj obrtnika još je ‘u blokadi’. Vaši su prethodnici pokušavali s Ministarstvom financija iznaći rješenje za njih. Što ćete vi poduzeti o tom pitanju?
Prema posljednjim podacima blokirani su računi 38.000 obrtnika, odnosno nešto manje, jer se taj podatak odnosi na fizičke osobe, od čega 5000 njih ne obavlja gospodarsku djelatnost. Blokirani su zbog nepodmirenih obveza za doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i PDV, no oni će svi morati podmiriti te obveze. S Poreznom upravom dogovoreno je da im se omogući obročna otplata. Međutim, neki su u problem s plaćanjem došli zbog toga što im drugi nisu plaćali i s Poreznom upravom postigli smo dogovor da se te njihove dužnike “stisne” da podmire dug obrtnicima. Nažalost, nemamo povratnih informacija kako se taj dogovor provodi na terenu. Porezna je uprava, dakle, pokazala dobru volju, međutim, iz podatka da je 28.000 njih dužno je više od 365 dana vidi se da većinom nisu riješili problem blokade, za što će se morati i sami pobrinuti.

Mnoge je iznenadila vaša konstatacija da HOK nije dovoljno uvažavan kod nekih državnih institucija jer je proteklih godina, posebice od ustrojavanja Ministarstva za obrt za prošle Vlade, a i sada za mandata ove Vlade, doista izborio ulogu partnera kojeg se uvažava u segmentu koji predstavlja, čak i više nego Hrvatsku gospodarsku komoru na njezinu planu.
Nisam mislio na Ministarstvo gospodarstva. Ono je glavni partner HOK-a i u osam godina za mog prethodnika Stjepana Šafrana bila je dosta dobra suradnja, ali može biti i bolja. Evo, u Zakonu o obrtu bilo je dosta toga što nije usvojeno u prijedlogu zakona o obrtu i reagirali smo. Želimo da se naše mišljenje uzima u obzir u ranijoj fazi. U deset dana otkada sam izabran za predsjednika već nas je pozvao na radni sastanak ministar gospodarstva Branko Vukelić, kada smo usuglasili stavove o prijedlogu zakona o obrtu. To je primjer kako smo počeli raditi, tako ćemo nastaviti. Čekaju nas slični sastanci s Ministarstvom financija o blokadama i niz pitanja poput podizanja paušala sa sadašnjih 85.000 kuna, potom u Ministarstvu prosvjete vezano uz školovanje za obrtnička zanimanja. Već smo, dakle, počeli bolju suradnju na svim razinama.

Koliko se obrtnika prijavilo za paušlno oporezivanje i na koliko ćete predložiti Ministarstvu financija povećanje iznosa paušala?
Nemamo još podatak koliko se obrtnika prijavilo u poreznim upravama do isteka roka, konca siječnja, ali trećina od 105.000 obrtnika nema zaposlenih. To su uglavnom osobe koje su ostale bez posla i na taj način plaćaju zdravstveno i mirovinsko, a sa 85.000 kuna, što uključuje i troškove materijala, ne mogu ni preživjeti i zato ćemo predložiti da se granica poveća na 150.000 kuna. Neki obrtnici signaliziraju da bi trebalo povećati granicu za “dohodaše” tako da umjesto s 2 milijuna u sustav poreza na dobit odlaze obrtnici s prometom iznad 3 milijuna kuna.

Prema državnoj statistici posljednjih godinu dana broj aktivnih obrtnika stagnira, odnosno stoji na 97,5 tisuća. I ostali podaci ne pokazuju znatniji rast broja obrtnika. Je li to privremen trend ili je dosegnuta razina koja je u hrvatskim okrivima realna?
Mislim da je 100.000 obrtnika realna razina za državu s 4,5 milijuna stanovnika. Taj broj možda će biti i u porastu, a kad uđemo u EU, doći će vjerojatno do pada broja obrtnika.

Potpora HNB-a

Imate li već informacije kako na mogućnost udruženja u banku gledaju u zadrugama?
Nedavno je održan sastanak upravitelja svih 17 obrtničkih štedno-kreditnih zadruga i oni nisu za to da se gase, već da se formira jedna banka, no sada o tome trebaju odlučiti skupštine, a to moraju učiniti najkasnije u idućih otprilike mjesec dana. Rokove diktira zakon jer od 1. travnja se štedno-kreditne zadruge gase. Mislim da je projekt naše banke vrlo izgledan, upravo se radi studija o ekonomskoj opravdanosti, a imamo i potporu Hrvatske narodne banke. Posloži li se sve, banka bi najkasnije do konca godine trebala dobiti sve suglasnosti i od početka 2008. godine početi s radom.