Hoće li Ministarstvo financija tehnički biti spremno preuzeti posao nadzora nad radom revizorskih kuća sa stupanjem na snagu novog Zakona o reviziji početkom iduće godine, jedna je od sumnji izrečenih u jučerašnjoj saborskoj raspravi o tom zakonu.

Upravo reorganizacija sustava javnog nadzora revizije jedna je od važnijih zakonskih novina, a saborski su zastupnici vezano uz prebacivanje tog posla na ministarstvo problematizirali i pitanje plaća, ponajprije u kontekstu statusa državnih službenika i plaća koje stručnjaci tog profila imaju u privatnom sektoru. Međutim, dio promatrača i veći problem vidi u tome što bi to za resornog ministra moglo biti i izvor potencijalnog sukoba interesa.

Kako bilo, Hrvatska revizorska komora ubuduće više neće imati nadzornu ulogu. Iako je i taj zakon dio usklađivanja s direktivama EU, postroženje regulative nije prošlo bez asocijacija na Agrokor. Između dvaju saborskih čitanja u konačni je prijedlog zakona za subjekte od javnog interesa (s više od 5000 zaposlenih i aktivom većom od 5 mlrd. kuna) unesena obveza ugovaranja zakonske revizije s najmanje dvije neovisne revizorske kuće.

Usto, predviđaju se i stroži zahtjevi vezani uz resurse potrebne za obavljanje revizije, kao i npr. da ovlašteni revizor može biti u radnom odnosu samo s jednim revizorskim društvom. Za obavljanje zakonske revizije subjekata od javnog interesa uvjet će biti najmanje tri ovlaštena revizora zaposlena u punom radnom vremenu. Iako je u raspravi bilo mišljenja da se rok u kojemu tvrtke mogu birati istog revizora skrati na samo tri-četiri godine, zakonopisci su se odlučili na sedam godina, ističući da je to kraće nego u većini članica EU, gdje je taj rok 10 godina.