Poljoprivrednici još uvijek slabo osiguravaju svoje usjeve i proizvodnju iako su mogućnosti korištenja potpora iz EU fondova sve veće.

Razlog za nisku razinu osiguranja je to da osiguravajuća društva još ne prepoznaju i priznaju popratne štete koje u proizvodnji uzrokuju mrazevi, poplave, tuče, te velike količine padalina, kao i komplicirane procedure podnošenja zahtjeva za potpore. Od iduće godine novi pravilnici trebali bi potaknutu veću razinu osiguranja jer će uvjeti koje poljoprivrednici moraju ispuniti biti jednostavniji. Zaključak je to okruglog stola Osiguranja u poljoprivredi, u organizaciji Večernjeg lista i portala Agrobiz.hr.

O tome kako potaknuti poljoprivrednike da više osiguravaju proizvodnju te pokušaju  spriječiti štete kao posljedica klimatskih promjena razgovarali su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, udruga proizvođača, mladih poljoprivrednika, te realnog sektora.  "Od 180.000 subjekata koji se bave poljoprivredom, samo četiri posto osigurava svoju proizvodnju. Razina osiguranja bila je veća kada su se police financirale iz državnog proračuna, a sada se potpore za osiguranja dobivaju kroz mjere ruralnog razvoja.

U 2016. je podneseno 2359 zahtjeva za potpore u vrijednosti od 31 milijun kuna, a odobreno je 20 milijuna kuna, kazala je Marija Vučković, državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede. Razlozi za nisku razinu osiguranja u poljoprivredi su višestruki. Ponajprije su to komplicirane procedure, no izmjenama pravilnika nastoji se to promijeniti.  Mladen Jakopović, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, tvrdi da su ranije mnogi više osiguravali.

"Dva su ključna problema. Oni koji mogu koristiti mjeru 17, ne mogu i mjeru 5, a drugi problem je što kad i dođe do štete osiguravatelj je istovremeno i procjenitelj štete. Standardizacija procjene šteta te pojednostavljenje procedura prijave su ključni da bi poljoprivrednici koristili osiguranja. Mi bismo bili sretni kad bismo došli do pola milijuna osiguranih hektara", objašnjava Jakopović. "Ministarstvo razgovara s osiguravajućim kućama, ali ne i s proizvođačima, a mi imamo probleme. Štete od mraza su ogromne, a od njega i sekundarne, poput pojave štetnika koji uništava nasade", požalio se Željko Ledinski predsjednik kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice.

"Vi ste ti koji osiguravajućim kućama stavljate novac na stol, trebate se udružiti i imat ćete veću pregovaračku moć", predlaže Tomislav Petrić, vlasnika tvrtke Corus, jednog od kreatora inovativnog i nagrađivanog proizvoda 'vodom protiv vode', koji štiti od poplava. S njim se složio Jakopović te dodao da i poljoprivrednici, ministarstvo i osiguravajuće kuće moraju zajednički napraviti prijedloge osiguranja i novih proizvoda koji će biti povoljni za sve, jer se uslijed klimatskih promjena zbivaju velike promjene. Ključno je da se pojednostave pravila i riješi se problem dvosmislenosti ugovora.