Istraga protiv Ivice Todorića i njegovih suosumnjičenika postala je pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada.

Vladajući HDZ najavljivao je da će, pokretanjem sudskog postupka odnosno pravomoćnošću istrage, s radom prestati saborsko istražno povjerenstvo o Agrokoru. Na pokretanje državnoodvjetničke istrage žalbe je najprije podnijela većina od 12 osumnjičenih Agrokorovih menadžera i revizora koji su vlasniku posrnulog koncerna navodno pribavili čak milijardu i 142 milijuna kuna. Potom su to učinili i sinovi vlasnika posrnulog koncerna – Ante i Ivan koji su se u Hrvatsku vratili tek nakon što je zagrebački Županijski sud odbio zahtjev tužiteljstva da se Todorićevim suosumnjičenicima odredi istražni zatvor.

Žalbu na pokretanje istrage posljednji je preko svojih odvjetnika podnio i Ivica Todorić kojemu je jedinom određen istražni zatvor, a on se od hrvatskih vlasti za koje tvrdi da ga politički progone sklonio u London odakle odbija izručenje. Iako je osumnjičenicima kojima je državno odvjetništvo odmah uručilo rješenje o istrazi i uputu o njihovim pravima rok za žalbu na pokretanje istrage istekao još krajem listopada sud o njima nije odlučivao dok nisu istekli zakonski rokovi i za Todorića koji nije primio to rješenje pa je ono moralo biti objavljeno na oglasnoj ploči zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva.

Nakon isteka svih zakonom propisanih rokova spis je došao zagrebačkom sucu istrage Mirku Klinžiću koji je odbio žalbe osumnjičenih kao neosnovane čime je rješenje o istrazi postalo pravomoćno.

Uz Todorića i sinove istragom u slučaju Agrokor su obuhvaćeni i Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor. Ukupnoj šteti uz Todorićevu navodnu "nepripadnu imovinsku korist" od milijardu i 142 milijuna kuna državno odvjetništvo pribraja i dodatnih 320 milijuna kuna pribavljenih za "jednu pravnu osobu" krivotvorenjem isprava i nezakonitim vođenjem poslovnih knjiga.