U procesu dokapitalizacije Petrokemije, prema dostupnim informacijama, ostaju samo domaće tvrtke i fondovi. Tvrtke koje se bave proizvodnjom mineralnih gnojiva poljski Azoty i austrijski Borealis, koje su iskazale interes za ulaganje u Petrokemiju na javnom natječaju, uoči skorog postupka dokapitalizacije odustale su od sudjelovanja nakon provedenih dubinskih snimanja i rizika koje su uočili u kutinskoj tvrtki.

Zbog nesigurnosti ulaganja postavljali su, kako se čuje, određene uvjete za svoja ulaganja, a kojima država nije u situaciji udovoljiti. Od domaćih "igrača" ostali su, dakle, PPD, Ina, HEP, te mirovinski fondovi, koji, kako potvrđuje predsjednik uprave PPD-a Pavao Vujnovac, razgovaraju o mogućem konzorciju, a koji je, kaže, izvediv u okviru postojećeg modela privatizacije.

Preuzimanje rizika
"Nama je važno da Petrokemija opstane i da se održi proizvodnja, nije bitan sam udjel koji bismo imali", kaže Vujnovac, koji kaže kako PPD još razmatra s kolikim ulaganjem će sudjelovati u skoroj dokapitalizaciji, koja se provodi izdanjem novih dionica na zagrebačkoj burzi. Dokapitalizacija bi, nakon što je odobri skupština 11. prosinca startati odmah, a smatrat će se uspješnom prikupi li se najmanje 450 milijuna kuna. Povlačenjem iz igre Azotya i Borealisa od preostalih potencijalnih ulagača tako se iziskuje  veći doprinos za uspjeh procesa. Sam PPD nije, po svemu sudeći, spreman samostalno preuzeti sav rizik u Petrokemiji. 

Bez EU sredstava
Ono što investitorima ostavlja nedoumice niz je otvorenih pitanja koja se mogu naknadno pojaviti kao problem, primjerice pitanje subvencija, odnosno hoće li dokapitalizaciju s 253 milijuna kuna kojima je prije tri godine država ojačala Petrokemiju, te državna jamstva za dva kredita kod HBOR-a smatrati kao državnu potporu ili ne. Otvoren je i problem s ekološkim dozvolama za rad pojedinih postrojenja, koje ističu krajem ove godine i bez njih bi nastavak rada postrojenja mogao biti upitan. 

Zatvaranje tog problema, pak, iziskuje ulaganje od oko 35 milijuna eura, a za što sredstva iz EU fondova dosad nije bilo moguće koristiti zbog činjenice da je Petrokemija tvrtka u teškoćama. Petrokemija godinama ukazuje na problem troškova transporta plina, a i u PPD-u smatraju potrebnim mijenjati transportne tarife po uzoru na tarife u distribuciji, čime bi Petrokemija kao veliki industrijski potrošač dobio nešto niže cijene. Kada bi se taj problem sada počeo rješavati, početak primjene novih tarifa startao bi od iduće plinske godine.