Splitska i RBA banka bile su prošli mjesec meta masovnog "skimminga", a napadi su zabilježeni uglavnom iz egzotičnih zemalja.

"Skimming" je skidanje podataka s kartica preko posebnih čitača koji izgledaju kao originalni utori za kartice na bankomatu, a služe za krađu podataka, pa onda i novca.

Splitska banka je priznala da su prošle tri transakcije "skimmera" te je s računa njihovih klijenata nestalo deset tisuća kuna, dok RBA banka nije objavila koliko je novca skinuto.

Iz MUP-a je Šibenski.hr dobio odgovor da ni jedna ni druga banka nisu zatražile pomoć policije, nego su problem riješile interno, a same banke su obavijestile da su obeštetile klijente. Naravno, ni jedna ni druga banka nisu izvijestile javnost, nego su novinari provalili ovu priču. Objava takvih podataka šteti kredibilitetu banke pa nije ni čudno što problem žele riješiti u okviru svog sustava sa svojim klijentima.

Osim "skimminga", koji je najčešći oblik ilegalne aktivnosti skidanja tuđeg novca s računa, poznate su još dvije metode: zarobljavanje kartica i zarobljavanje novca. Kod zarobljavanja kartica, prevarant instalira napravu koja "proguta" karticu, korisnik misli da ju je bankomat zadržao, a prevarant poslije može izvući karticu i ukrasti je. Kod zarobljavanja novca instalira se tzv. cash claw, naprava koja sprječava izlazak novca iz bankomata, a prevarant ga poslije pomoću svojih alata lako uklanja i uzima novac.

IZ MUP-a odgovaraju da je od 2009. godine do danas otkriveno 775 slučajeva "skimminga" u Hrvatskoj, od čega 61 slučaj tijekom 2017. godine.