Nećemo o sličnostima bajke o Ivici i Marici (aka Agrokora) i bajke zvane “Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj”. Od toga da vas roditelji (Vlada i HNB) ostave u šumi s koricom kruha (devalviranom plaćom) preko toga tko je u toj priči vještica, a gdje je kuća od čokolade s prozorima od marmelade i tko će u ovoj hrvatskoj euro bajci završiti reš pečen. Nema smisla.

Dovoljno je vidjeti kako je svaka Vlada dosad radila na rješenju krize iz 2008. godine. Hrvatska je, doznali smo u siječnju ove godine, jedina tranzicijska država u kojoj su plaće danas manje nego 2010. godine. Dakle, jasno je tko je platio financijsku krizu iz 2008. i od koga se očekuje da plati opću eurizaciju 2022. godine.

Najbolja reforma

Uostalom, kad vas netko uvjerava da je investicijski problem Hrvatske tečajni rizik, a HNB tečaj kune drži čelično stabilnim u odnosu na euro od 1994. do 2017. (6,71-7,73kn/euro), što je apsolutni rekord u konzistentnoj provedbi jedne reforme u Hrvatskoj, onda je kristalno jasno da je priča o uvođenju eura puko skretanje pozornosti javnosti s Agrokora i njegovih posljedica. Jer dok se preuveličava važnost tečajnog rizika za investitore, a u isto vrijeme hrvatsko pravosuđe nalikuje na ementaler, državne institucije mirišu na roquefort, a kao ulagač se na investicijsku podršku banaka u Hrvatskoj možete osloniti čvrsto kao na camembert, onda vam ne preostaje drugo nego da se u priči o euru i ulasku Hrvatske u eurozonu pravite Francuzom. Ovdje je to u modi već dulje vrijeme. Primjerice, Vlada ima svoje raskošne kočije s grijanim sjedalima, a HNB svoje osebujne poslove. Sjetite se samo kako je HNB prije tri godine, na samim počecima velikog iseljeničkog egzodusa mladih iz Hrvatske, objavio jedan od najpoznatijih oglasa za posao ikad. U našoj maloj političkoj kraljevini tražili su masterchefa koji će im sljubljivati hranu s pićima. Pa kad smo već kod bajki i kad se već pravimo Francuzi, zašto si ne bi dali oduška do kraja. Umjesto skupa o euru zašto u Hrvatskoj Vlada i HNB ne bi primjerice organizirali skup o liberalizaciji financijskog tržišta. Svi znamo da je Hrvatska naglašeno bankocentrično tržište. Drugim riječima, postoji mnogo prostora da se ovdje razgovara o tome na koje se sve načine može dokinuti dominacija banaka u financijskom sektoru i otvoriti prostor za cijelu jednu startup revoluciju nekih novih, po mogućnosti domaćih fintech igrača.

Iduće godine, točno od 13. siječnja, u Hrvatskoj će, zajedno s ostatkom Europske unije, na snagu stupiti PSD2 direktiva, koja će pokrenuti najveću liberalizaciju financijskog tržišta u Europi dosad. U Hrvatsku će zahvaljujući tome moći izravno ući sa svojim platnim uslugama Apple, Google, PayPal, Alibaba i Facebook.

Logično je pitanje zašto tu neminovnu financijsku revoluciju ne bi otvorili domaćim startupima? Tim više kad je opći trend u financijama da velike banke i druge financijske institucije masovno otpuštaju zaposlenike. Čemu se zanositi da će u Hrvatskoj biti drukčije?! Sigurno neće. Za ono što radi bankomat, ne treba šalterski djelatnik. Vlada i HNB stoga bi već danas umjesto bajkovitih skupova o euru ili, ako baš žele, uz takve skupove, trebali aktivno raditi na otvaranju novih radnih mjesta u hrvatskoj financijskoj industriji kroz poticanje domaćih fintecha.

Hrvatske perjanice

Istina, to nužno neće biti dobro za postojeće banke, posebno one velike u stranom vlasništvu. No, to je dobro za investicije, izvoz i radna mjesta. Dovoljno je pogledati kakve sve tvrtke koje se bave fintechom niču u Hrvatskoj.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Od jednog Infobipa, koji polovici čovječanstva dostavlja lozinke preko SMS-a te razvija kriptovalute, preko Oradiana, koji unosi revoluciju u bankarstvo u Africi i pri tome razvija alternativu SWIFT-u, zatim Microblinka, koji unapređuje mobilna plaćanja fotografiranjem, ili pak Abita i Trilixa, koji njemačkim turistima nude plaćanje mobitelom u Hrvatskoj i tako povećavaju njihovu potrošnju. Da su hrvatski fintech startupi tržišno potentni zorno ukazuje primjer najnovije domaće fintech zvijezde Electrocoina. U četvrtoj godini ciljaju prihod četvrt milijarde kuna.

Euro će doći kad dođe. No, hrvatski fintech startupi su nam ovdje, sada. Oni nisu bajka i mogu stvoriti vrijednost od kojih bi i Vlada i HNB mogli nastaviti uživati kao Francuzi. Što onda koči Vladu i HNB da ih prepoznaju i daju im priliku?