Hrvatski građani ove godine "na stranu" stavljaju više nego lani, barem tako veli statistika. S mjesečne  473 ušteđene kune dosegnut je 10 posto veći iznos nego u 2016., ali i dalje je to dosta nisko u odnosu na "prvake"  štednje srednje i istočne Europe. Austrijski je prosjek 239 ušteđenih eura, slijede Slovaci sa 106 eura te Česi s 88 eura. 

Rast prihoda 
Podatke o trendovima štednje u našoj zemlji tradicionalno je objavila Hrvatska narodna banka (HNB) koja provodi nacionalno istraživanje povodom Svjetskog dana štednje koji se obilježava na današnji dan. Zanimljivo je da je od 500 ispitanika njih 25 posto HNB-ovim anketarima odgovorilo da štede više no proteklih godina, a čak 59 posto njih kaže da im je to omogućio rast osobnih prihoda.

Ukupno stanje depozita u bankama koje posluju na našem tržištu daje ponešto drugačiju sliku. Krajem kolovoza na računima građana bilo je tri posto manje ušteđevine u odnosu na lanjski kolovoz,  a riječ je o 159,9 milijardi kuna. No jedan trend dobrano je "utaban" u štedne navike, pa je devizna štednja i dalje nedodirljivo dominantna i u ukupnoj drži udjel od 85 posto (135,5 milijarde kuna).

Domaća valuta sa štednjom od 24,4 milijarde kuna bilježi rast, ali daleko je popularnosti koju drže inozemne valute, pokazuje HNB-ovo istraživanje. "U apsolutnom iznosu ukupni depoziti građana u kunama unazad godinu dana blago povećani, za 72,4 milijuna kuna (0,3 posto), dok je istodobno kunska protuvrijednost deviznih i depozita s valutnom klauzulom smanjena za čak 4,95 milijardi kuna (3,5 posto).

Međugodišnja usporedba podataka o kunskoj protuvrijednosti deviznih te depozita s valutnom klauzulom pokazuje pak 28-postotni rast štednih depozita, dakle za više od 7,8 milijardi kuna, na 35,79 milijardi kuna, uz istovremeno smanjenje oročenih depozita za 11,4 posto ili 12,8 milijardi kuna, na 99,66 milijardi kuna", stoji u analizi.

Stalni pad kamata
Napominju da je rast kunskih depozita rezultat većih štednih depozita, koji su u godinu dana uvećani više od 285 milijuna kuna ili 15-tak posto, na 2,12 milijardi kuna, dok se kod oročenih depozita bilježi pad za gotovo 213 milijuna kuna ili oko jedan posto, na 22,3 milijarde kuna. Naravno, analitičari napominju kako su zbog stalnog pada kamata koji traje više od pet godina, te uvođenja poreza mnogi potražili isplativije tipove štednje, odnosno ulaganja.