Nedovoljno jasno artikuliran vladin stav oko političkih pritisaka pojedinih gradova da im se prenesu kontrolni dionički paketi iz državnog portfelja u preostalim neprivatiziranim poduzećima na njihovu području, stvorio je za Vladu prilično neugodnu situaciju koja je nadrasla samo pitanje privatizacije.Tim više se to pitanje komplicira kada s jedne strane potpresjednik Vlade Damir Polančec tjednima pokušava pojasniti zašto su neutemeljeni zahtjevi većine gradova koji su se obratili Vladi sa takvim zahtjevima, a s druge strane Vlada tolerira da se u javnosti govori kako je u slučaju Županje i tamošnje šećerane dogovoren prijenos dionica.

Svjež kapital
Slučaj Hvara i Opatije, na čiji se presedan pozivaju svi ostali gradovi, ima pravno utemeljenje. Radi se, naime, o nagodbi vezanoj uz imovinsko-pravnih sporove koje se vodi na sudovima, pa će dionicama te lokalne jedinice samouprave de facto biti obeštećene. No, ključno za Vladu očigledno će biti popuštanje u slučaju Sladorane, gdje to nije slučaj. Zasad nije opovrgnuto iz Vlade da je načelno pristala na takav model privatizacije Sladorane, u kojoj će prema najavama iz te tvrtke radnici dobiti 25 posto, grad Županja kontrolni paket, koliko bi trebalo preostati još i za strateškog partnera. Prihvati li taj recept, Vlada više neće imati niti jednog argumenta da ne udovolji i ostalim gradovima i općinama koje to zatraže. Takav mogući scenarij analitičari baš i ne priželjkuju. Prije svega, stoga što je većini poduzeća preostalih u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju za daljnji razvoj nužan svjež kapital, a daljnjim usitnjavanjem vlasničke strukture država će teško zainteresirati strateškog partnera koji bi taj kapital unio u poduzeća. Pojedini analitičari, premda u načelu i skloni ideji sudjelovanja lokalnih samouprava u dioničkoj strukturi poduzeća, upozoravaju kako je zapravo riječ o promjeni razine vlasti, a ne i privatizaciji.

Jači pritisak
Dražen Kalogjera skreće pozornost i na problem što su lokalne razine vlasti često izložene značajno jačem pritisku pojedinih interesnih grupa nego što je to slučaj sa državnom razinom. Caib-ov analitičar Goran Šaravanja Vladi sugerira da odoli pritiscima lokalnih vlasti, napominjući kako bi u suprotnom odaslala loš signal za ulagače. “Ako se iz nekog razloga Vlada tome ne može othrvati, onda je važno da od lokalnih vlasti dobije čvrsta jamstva da poduzeća koja im prepusti više neće dolaziti po pomoć na Markov trg”, upozorava Šaravanja. U izbornoj godini za licitiranjem s radničkim dioničarstvom i gradskim kontrolnim paketima posežu sve političke opcije, no u mnogim gradovima nisu ni svjesni što im eventualno vlasništvo nad tvrtkama donosi. Grad Hvar tako uz petnaestak milijuna kuna koje državi treba isplatiti za dokapitalizaciju Sunčanog Hvara, što je gotovo polovica njegovog godišnjeg proračuna, sada zajedno sa Opatijom iznalazi načine i kako izbjeći zakonsku obvezu objavljivanja javne ponude.

Opatija traži izmjenu zakona o preuzimanju

Iz službenog izviješća opatijskog gradonačelnika Amira Muzura vidljivo je da od Vlade traže izmjene zakona o preuzimanju dioničkih društava, odnosno pomicanje granice za podnošenje javne ponude na 30 posto stečenih dionica. Dodatno traže i da se prijenos kontrolnog paketa ne tretira kao kupnja, kako bi izbjegli obvezu plaćanjanja poreza, kao i da im se prijenos dionica opet ne računa kao dotacija iz proračuna, jer bi im time bila ugrožena redovita primanja iz proračuna, odnosno iz Fonda za poravnanja iz kojega Opatija povlači sredstva za socijalu, zdravstvo i školstvo. Sa takvim bi se brigama sutra mogli suočiti i ostali lokalni političari, kojima sada pozivaju na “pozitivnu revoluciju u privatizaciji”.