Najnoviji doprinosi u području stanične biologije za koje je zaslužan tim hrvatski znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković (IRB) ovog su listopada objavljeni na naslovnici prestižnog znanstvenog časopisa Developmental Cell. Konkretno, radi se o spoznajama u razdvajanju kromosoma u ljudskim stanicama iza kojeg stoje znanstvenici doktorandi na IRB-u Kruno Vukušić i Renata Buđa, doktorandica s Fizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu Agneza Bosilj i njezin mentor profesor Nenad Pavin, te diplomantica Ana Milas. Tim smo povodom razgovarali s voditeljicom projekta, znanstvenom savjetnicom IRB-a i profesoricom Ivom Tolić koja ne skriva ponos kada govori o svojim suradnicima.

Uvjeti kao u zapadnoj Europi
"Slika na naslovnici Developmental Cella stilizirani je kolaž od stvarnih mikroskopskih slika nastalih tijekom našeg istraživanja inspiriran hrvatskom čipkom, koja se nalazi na UNESCO-ovoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a ujedno predstavlja analogiju funkcioniranja diobenog vretena unutar stanice", kazala je Iva Tolić. Kako smo saznali, rezultati njihova istraživanja sastavni su dio i ključnih rezultata cjelokupnog projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC), čija je vrijednost procijenjena na više od 2 milijuna eura.

"Dvije su stvari bitne pri evaluaciji ERC projekata – znanstvena izvrsnost predlagača projekta i izvrsnost samog projekta. Projekt sam pripremala dvije godine, a to što sam ga dobila posebno mi je važno jer mi omogućuje da radim znanost u Hrvatskoj na istoj razini kao u zapadnoj Europi. Projekt se odvija u potpunosti na Institutu Ruđer Bošković, a tema je dioba stanice. Od dodijeljenih sam sredstava zaposlila sedmero mladih znanstvenika i kupila najmoderniji mikroskop, uz pomoć kojeg se mogu izvoditi i mikrozahvati unutar živih ljudskih stanica, po čemu je on jedinstven u Hrvatskoj", napomenula je. 

Ambicije ne nedostaje
Posebno je zadovoljstvo istaknula i činjenicom da su u istraživanju sudjelovali isključivo mladi znanstvenici obrazovani na hrvatskim institucijama te što je cijelo istraživanje napravljeno u Zagrebu, čime su pokazali, kaže, da se vrhunski znanstveni rezultati mogu ostvariti i u Hrvatskoj. Istaknula je i kako među hrvatskim najboljim studentima i mladim znanstvenicima ima onih motiviraniji i kreativniji od njihovih kolega u inozemstvu te naglasila zadovoljstvo činjenicom da ima priliku raditi s izvanrednim doktorskim studentima i postdoktorandima.Za njih kaže ne samo da su ambiciozni, fokusirani i žele sudjelovati u zahtjevnim projektima, već i da mogu postići sve što žele bilo u inozemstvu, bilo na najboljim domaćim institucijama kao što je IRB.  "Naša istraživanja ne bi bila moguća bez interdisciplinarne suradnje u kojoj kombiniramo znanja iz biologije, računarstva i fizike, a to je sve moguće i u Hrvatskoj", dodala je na kraju.