Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije,Hrvatskoj se otvorila mogućnost korištenja sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova, iz kojih naša zemlja do 2023. ima mogućnost povlačenja više od 10 milijardi eura bespovratnih sredstava. No, osim dobrog projekta koji mora zadovoljiti zahtjeve Europske komisije i tijela u sustavima upravljanja i kontrole, najveći problem za većinu poduzetnika, posebice onih mikro, malih i srednjih (MSP), jesu izvori financiranja. Naime, EU samo u izuzetnim slučajevima financira projekt MSP-ova u njegovoj 100 postotnoj vrijednosti, već se najčešće radi o bespovratnoj potpori koja iznosi između 40 i 80 posto vrijednosti projekta, a što znači da investitor mora sam osigurati ostatak novca do zatvaranja financijske konstrukcije projekta. Isto tako, ESI fondovi u pravilu ne pokrivaju troškove projekta unaprijed, nego je češća situacija da se osiguravaju retrogradno.

Kako se uglavnom radi o projektima veće vrijednosti, jasno je da MSP-ovi sami teško mogu iz vlastitih izvora namaknuti vlastito učešće, odnosno premostiti financiranje u razdoblju dok ne stigne odobreni EU novac. Nadalje, investicija se sastoji od tzv. prihvatljivih i neprihvatljivih troškova projekta. Prihvatljivi troškovi su oni troškovi u projektu koje je moguće financirati iz ESI fondova, a neprihvatljivi su oni koji su neophodni za provedbu investicije, ali koje EU ne priznaje.

Zbog toga gotovo sve banke imaju posebne programe za predfinanciranje i sufinanciranje EU projekata, a među njima se posebno ističe Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) kojoj, kao državnoj razvojnoj banci, nije na prvom mjestu zarada nego intencija da se što više novca Europskih fondova povuče u nacionalno gospodarstvo. Sredstvima HBOR-a realizira

Ova banka danas nudi tri specijalizirana EU programa kreditiranja namijenjena korisnicima ESI fondova privatnog i javnog sektora te ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice, kojima je omogućeno kvalitetno i povoljno zatvaranje financijske konstrukcije EU projekata. Uvjeti za korisnike kredita su isti, bez obzira radi li se o izravnom kreditiranju ili kreditiranju preko poslovnih banaka s kojima HBOR surađuje. Na ovaj način se mogu dobiti krediti koji u pravilu pokrivaju 75 posto predračunske vrijednosti investicije, bez PDV-a, a moguće je razmatranje i kreditiranja s uračunatim PDV-om.

Kod izravnog kreditiranja, HBOR kao vlastito učešće u pravilu prihvaća do 70 posto iznosa kojeg će korisnik dobiti iz ESI fondova, a kod kreditiranja putem poslovnih banaka navedeni postotak definira poslovna banka. Ovi krediti se kreću u iznosu od minimalno 80 tisuća kuna, a rokovi otplate su do 15, odnosno 17 godina, uz 3 do 5 godina počeka. Kamatne stope ovise o samom projektu i korisniku, ali su izrazito povoljne i kreću se već od 1,7 posto za primjerice sufinanciranje projekata EU ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice na rok otplate do 10 godina. U slučaju da se kreditiraju javne investicije, HBOR omogućuje kredite koji dosežu i 100 posto predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a, a u ovom je slučaju minimalni iznos kredita 100 tisuća kuna. Osim samog kreditiranja, razvojna banka je uvela i mogućnost izdavanja činidbenih jamstava za povrat EU predujma, za one korisnike ESI fondova koji planiraju koristiti EU predujam, a koje će HBOR direktno kreditirati.

Jedan od više od 600 uspješnih primjera korištenja sredstava ESI fondova za unapređenje poslovanja uz pomoć HBOR-a je i baranjska vinarija obitelji Pinkert. Vinska priča obitelji Pinkert počela je početkom 20. stoljeća malim obiteljskim podrumom pored mjesta Suza u Baranji. Danas obrađuju 200 hektara zemlje od kojih je 12 ha vinograda te su površinom četvrti najveći privatni proizvođač grožđa i vina u Baranji. 
 

U punom rodu proizvode 8 različitih sorti vina, a za uloženi trud svake godine dobiju priznanje kroz nagrade koje osvajaju na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Kako ističe Kristina Pinkert, voditeljica vinarije, HBOR-ova sredstva koriste od 2010. godine. Zadnja investicija u kojoj ih je pratio HBOR bila je ulaganje u opremanje i marketing vinarije za što su koristili i bespovratna sredstva iz ESI-a te HBOR sredstva po programu Kreditiranje EU projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice.
 

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Sadržaj omogućila Hrvatska banka za obnovu i razvitak.