Hrvatska je država s najvećim zalihama pitke vode u EU-u, objavio je Eurostat, uz podatak da raspolažemo s 27.330 kubika vode po stanovniku. Sljedeće su, s oko 20 tisuća kubika, Finska i Švedska, dok najmanje zalihe vode imaju Češka, Cipar i Malta, čije su zalihe i do 125 puta manje od hrvatskih.

Iako Hrvatska leži na vodi jer raspolažemo sa zalihama 16 puta većima od onoga što se smatra minimumom potrebnim za normalan život, trošimo malo vode, oko 45 kubika po stanovniku u sektoru kućanstava godišnje, dok isti oni Ciprani, koji vode imaju daleko manje od nas, troše, primjerice, pedeset kubika više. Trošimo otprilike koliko i kućanstva u Njemačkoj, Sloveniji, Nizozemskoj ili Britaniji – umjereno.

No s obzirom da na vodi ležimo, Glas Istre je istražio, plaćamo li je puno više nego što bismo trebali. Dok kućanstvo u Zagrebu kubik vode plaća, bez dodatnih fiksnih naknada, 15 kuna, u Švedskoj koja je manje bogata vodom od nas, ali bogata općenito, kubik košta oko devet i pol kuna, u Njemačkoj i Nizozemskoj, čije su zalihe vode daleko manje od naših oko 14 kuna, a u Mađarskoj, koja ima triput manje vode od nas, oko pet kuna. Finci plaćaju skuplju vodu od nas, od najmanje 19, do čak 120 kuna po kubiku, ovisno o dijelu države, no kod njih i prosječna plaća iznosi gotovo 3.000 eura mjesečno.

Hrvatska je pitka voda nacionalno blago, no u vodovodima je gubimo i do 40 posto, dok su koncesije za flaširanje izvorske vode u rukama privatnika. Trideset koncesija za zahvaćanje i flaširanje pitke vode u rukama je 13 kompanija, koje unatrag sedam godina koncesiju plaćaju tri lipe po litri vode te su u 2015. godini svi koncesionari, a među njima je najveća Jamnica, državi za zahvaćanje vode uplatili 13 milijuna kuna, a od prodaje te iste vode uprihodovali oko milijardu kuna.