EN DE

Umjesto na leđa države, rizik prirodnih katastrofa prebaciti na osiguravatelje

Autor: Hrvoje Filipović
01. listopad 2017. u 22:00
Podijeli članak —

Država treba bolje komunicirati s tržištem osiguranja te pronaći odgovarajući model upravljanja prirodnim katastrofama, bilo da je riječ o subvencioniranoj premiji, poreznom tretmanu, nacionalnom fondu ili nekoj drugoj alternativi.

Rizici katastrofe tradicionalno predstavljaju jednu od potencijalno najopasnijih skupina rizika kojima društva za osiguranje upravljaju. Prema europskoj osigurateljnoj regulativi, Solventnost II, rizici katastrofe su podijeljeni u dvije osnovne kategorije, prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.  Kategorija koju ćemo promatrati u nastavku su prirodne katastrofe, a uključuju rizike oluje, potresa, poplave, tuče te slijeganje tla.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Prema navedenoj regulativi požar nije dio rizika katastrofe nego je najčešće uključen kao dio pokrića osiguranja imovine. Osnovna karakteristika rizika prirodnih katastrofa je vrlo niska vjerojatnost nastupa, no ukoliko dođe do realizacije takvog rizika štete u pravilu dosežu iznimno visoke razine. Vjerojatnost nastupa kojom se modeliraju rizici katastrofe su obično 0,5% ili 0,4%. Drugim riječima, društva za osiguranje očekuju pojavu katastrofalnih rizika jednom u 200 ili 250 godina.

Autor: Hrvoje Filipović
01. listopad 2017. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati