Hrvatska će ove godine imati gotovo 22 posto manje kukuruza, najvažnije ratarske kulture i jednog od najvećih izvoznih poljoprivrednih proizvoda.

Prema prvim procjenama DZS kukuruza će biti oko 1,7 milijuna tona, dok smo prošle godine, imali urod od čak 2,2 milijuna tona. Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu pri ŽK Osijek kaže kako smo površine pod kukuruzom smanjili za oko 100.000 hektara, što je uz sušu koja je pogodila istočni dio Hrvatske ovo ljeto, utjecalo da ove godine imamo ogroman pad proizvodnje. Prinosi se kreću oko 6,8 tona po hektaru, dok je prosječan prinos u Hrvatskoj između 8 i 9 tona, a u Slavoniji se kreće i više od 10 tona. "To nije dobro jer ćemo ove godine imati u konačnici i lošiju izvoznu sliku, budući da nam je kukuruz, pored šećera, jedan od najvećih izvoznih aduta. Samo smo ga u prvih šest mjeseci izvezli u količini od 162.536 tona za 30,2 milijuna eura.

U prošloj godini na izvozu kukuruza, koji je uglavnom odlazio na tržište Italije, Austrije, BiH, ostvarili smo 82 milijuna eura jer je izvan Hrvatske završilo gotovo pola milijuna tona", kaže Nad.  Objašnjava kako su se proteklih godina ratari okrenuli proizvodnji uljarica jer one postižu bolju otkupnu cijenu i velika je potražnja na globalnom tržištu. Ono što je dodatno uzrokovalo pad površina je i drastično smanjenje stočnog fonda, no čini se da se ipak trend počeo okretati, pa se može očekivati da će se ratari uz rast stočnog fonda, ponovo vratiti ovoj proizvodnji, ističe Nad. 

Ove godine ni soja nije dobro prošla. Statistika pokazuje da će proizvodnja biti oko 204.000 tona, što je za 16,4 posto manje uz prinos od 2,4 tone po hektaru, odnosno za 700 kilograma manje po hektaru nego prošle godine. Procjenjuje se da je prirod suncokreta povećan za 4,5% u odnosu na prošlogodišnji ostvareni prirod i da ćemo ga imati negdje oko 116.000 tona. Dobra vijest za proizvođače uljarice je što su se na tržištu počeli pojavljivati veliki svjetski trgovci koji imaju ogromne potrebe za uljaricama, pa je već sada primjetan veliki rast otkupnih cijena.

Tako se cijena za soju već kreće od 2,8 do 3 kune po kilogramu. Uz svjetske igrače, uljarice su, što je novost u istočnoj Slavoniji, počeli kupovati i veliki prerađivači iz Srbije, među kojima prednjači Victoria Grupa. Iako je 'kraljica ratarstva' –  šećerna repa ove godine podbacila po prinosima, proizvodnja će zbog povećanih površina (za 4100 hektara), biti oko 1,19 milijuna tona, odnosno za 1,7 posto više nego u 2016 godini. Industrija šećera krenula je u povećano ugovaranje površina zbog ukidanja proizvođačkih kvota za šećer u EU koje stupaju na snagu od listopada, pa se uz dobru otkupnu cijenu sve više proizvođača okreće upravo ovoj uljarici.