Izvoz prerađivačke industrije stvara, izravno ili neizravno, 57,4 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti. Pod izravnim učincima podrazumijeva se rast proizvodnje, dodane vrijednosti i zaposlenosti unutar same prerađivačke industrije, a pod neizravnim učincima rast aktivnosti drugih sektora uključenih u lanac dodane vrijednosti izvoznika, pokazalo je jučer predstavljeno istraživanje Ekonomskog instituta “Izvori izvoznog rasta i industrijski razvoj: empirijski dokazi u Hrvatskoj”.

Voditelj istraživanja dr. Goran Buturac naglasio je da izvoz prerađivačke industrije čini čak 20,5 posto bruto dodane vrijednosti ukupnog gospodarstva, što znači da se na svaku kunu dodane vrijednosti koja se generira direktno kroz izvoz prerađivačke industrije u ostatku ekonomije generira još 2,6 kuna dodane vrijednosti.

Kako piše Večernji list, osim prerađivačke industrije na koju se odnosi 89 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske, izvoz prerađivačkog sektora značajno pridonosi kreiranju bruto dodane vrijednosti drugih sektora čiji su proizvodi i usluge izravno ugrađeni u finalne izvozne proizvode prerađivačke industrije, naveo je Buturac. Tako izvoz prerađivačke industrije stvara 26,5 posto ukupne bruto dodane vrijednosti poljoprivrede, 32,3 posto transporta i trgovine te 16,6 posto bruto dodane vrijednosti poslovnih usluga.

Istraživanje također sugerira da multiplikativni učinci izvoza prerađivačke industrije jačaju otkako je Hrvatska pristupila Europskoj uniji. Izvoz prerađivačke industrije ima veliki značaj i za zaposlenost u Hrvatskoj, pridonosi zapošljavanju 140.000 ljudi u samoj prerađivačkoj industriji, što je više od 50 posto ukupnog broja zaposlenih u tom sektoru. No, kad se uzme u obzir učinak na zapošljavanje u drugim sektorima, onda izvoz stvara 340.000 radnih mjesta u ukupnoj ekonomiji.