Iako je građanima Hrvatske financijska imovina prošle godine porasla u skladu sa stopom rasta u istočnoj Europi, to je prije svega zasluga snažnog razduživanja, pokazuje 8. Izvješće o svjetskom bogatstvu osiguravajuće kuće Allianz.

S prosječnih 9100 eura financijske imovine – u što Allianz ubraja štednju u banci, vrijednosnice te imovinu u mirovinskim fondovima i osiguranjima – Hrvatska je ostala na 33. mjestu od 53 države u istraživanju, između Letonije i Litve. 

Nevjerojatno smanjenje 
Neto financijska imovina u hrvatskim kućanstvima narasla je za 7,5 posto u 2016., što je gotovo identično stopi rasta članica EU iz istočne Europe od osam posto.

Solidni rezultati mogu se pripisati praktički jednom određenom razvoju situacije, a to je sve veće smanjenje dugova, stoji u istraživanju. Naime, kućanstva u Hrvatskoj lani su uspjela smanjiti svoje dugove za nevjerojatnih 5,3 posto, a u posljednjih pet godina, tijekom kojih je rast duga uvijek bio negativan, dugovi su smanjeni za više od 10 posto. Time se omjer duga smanjio za šest postotnih bodova i pao na 37 posto, što je još uvijek iznad regionalnog prosjeka od 33 posto (za članice EU-a).

No, zato je s druge strane zabilježen skroman rast financijske imovine od 3,3 posto. Od tri kategorije imovine – bankovnih depozita, vrijednosnih papira te imovine iz osiguranja i imovine mirovinskih fondova – samo je u potonjoj zabilježen rast od gotovo devet posto. Udjel te vrste imovine u portfelju narastao je na 25 posto, što je više nego dvostruko u posljednjem desetljeću. Ovaj visoki postotak imovine iz osiguranja i imovine mirovinskih fondova kućanstava u Hrvatskoj jedini je takav u istočnoj Europi te je na istoj razini kao u zemljama zapadne Europe, primjerice Austriji.

Promjena na vrhu 
Na vrhu ljestvice dogodila se promjena u odnosu na 2016., jer je SAD s trona zbacio Švicarsku. Imovina Amerikanaca iznosi 177.210 dolara po stanovniku, a Švicaraca 175.720 dolara. Globalno gledajući, nakon što je 2015. zabilježen sporiji rast od 4,7 posto, vrijednost financijske imovine1 prošle je godine ponovno narasla za 7,1 posto, što je gotovo jednako prosječnom postotku nakon krize. Financijska imovina u cijelom svijetu dosegla je rekordnu vrijednost od gotovo 170 bilijuna eura.

Dobri rezultati u najvećoj su mjeri posljedica naglog rasta cijena dionica krajem prošle godine, posebno u industrijaliziranim zemljama. Gotovo 70 posto ukupnog prošlogodišnjeg rasta proizlazi iz promjena vrijednosti portfelja, a samo 30 posto iz izvorne štednje. Godinu ranije bilo je obrnuto. Međutim, privatni investitori i dalje su prilično neskloni riziku kada je štednja u pitanju, tvrdi Michael Heise, Allianzov glavni ekonomist. "Iako je posljednjih godina zabilježen rast imovine, ponajviše zahvaljujući tržištu vrijednosnih papira, svježi novac najčešće se sprema na bankovne račune", kaže Heise. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost