Broj zaposlenih u administrativnom sektoru i njihova racionalizacija top su tema kada se priča o poreznom rasterećenju građana ili cijeni komunalnih usluga za koje je nadležna lokalna samouprava. Nedavno je izašao podatak da se u Splitu u 12 godina broj zaspolenih gotovo udvostručio s 250 na 465, a u trenutku rasprave o toj temi u splitskom lokalnom parlamentu, na bolovanju je bio 71 radnik. Ti podaci bili su povod za komparaciju Split i Rijeku, dva velika hrvatska grada slična po mnogočemu, a redakciju Novog lista zanimalo je što je od 2005. godine porast broja zaposlenih značio za rashode riječkoga gradskoga budžeta.

– Na dan 13. rujna 2017. godine ukupno je zaposleno na neodređeno vrijeme 454 službenika, dok je na dan 31. prosinca 2005. godine bilo zaposleno 368 službenika na neodređeno vrijeme. U razdoblju od 2005. do danas broj zaposlenih na neodređeno vrijeme u gradskoj upravi povećao se za 86 zaposlenika. Tu se radi o razdoblju od 12 godina, u kojem se samoupravni djelokrug Grada proširio, te su se shodno tome povećali poslovi koji se obavljaju u okviru upravnih tijela, navode u Gradu Rijeci.

U gradskoj upravi navode razloge za povećanje broja radnika. Tako krajem 2007. godine u nadležnost Grada ulaze poslovi izdavanja lokacijskih dozvola i drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje na području grada Rijeke, koji uključuju vođenje upravnih i neupravnih postupaka iz područja prostornog uređenja i gradnje i još mnogo poslove, uslijed čega se formira i novo upravno tijelo – Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje.