Prema Indeksu kakvoće nacionalnosti postigli Njemačka kvaliteta državljanstva prva je u svijetu prema Indeksu kakvoće nacionalnosti (QNI) koji je jučer objavljen u Londonu, drugo mjesto dijele Francuska i Danska, a treći je Island. Za nas je, pak, važno da je u tom globalnom indeksu Hrvatska napredovala – na viskom je 30. mjestu od 159, iako od ostalih država članica EU posljednja, globalno gledajući odmah je iza SAD-a te bolje plasirana od Japana, Novog Zelanda, Australije i Kanade.  

Vijest poput ove da smo pretekli ekonomski bitno snažnije zemlje mnoge će iznenaditi, pa se otvara pitanje značaja našeg plasmana. Prema mišljenju direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića, uz ogradu da kao i svaki globalni indeks ovakvoga tipa i QNI treba promatrati s određenom rezervom, ipak on ujedno može biti i "svojevrsni vodič za nositelje ekonomske politike s obzirom na pozicioniranje Hrvatske". 

Članstvo je plus
"Iako Hrvatska ostaje najlošije rangirana članica EU, pozitivna  je naznaka da je napredovala u rangu i to primarno zbog pristupanja EU, ali i nakon toga, kao i da se sada nalazi u "Very High Quality" razredu. Naime, 2012. je bila na 47. mjestu, a sada je na 30., najboljem otkada se objavljuju podaci", kaže Savić.  Njegova analiza pokazuje da je razvijena država poput Japana rangirana lošije od Hrvatske zbog lošije ocijenjenih eksternih činioca – to su uvjeti boravka u drugim zemljama mjereni prema mogućnosti boravka duljeg od 360 dana i dobivanju radnih dozvola, zatim 'kvaliteta' zemalja koje dozvoljavaju dugoročni boravak stanovnicima promatrane zemlje, broj zemalja u koje stanovnici mogu kratkotrajno putovati bez vize ili s vizom izdanom pri dolasku na destinaciju, iako su s druge strane bolji oni interni kao što su civilizacijski razvoj, gospodarska snaga, mir i stabilnost.

Naime, prvih 30 mjesta zauzimaju sve članice EU (uz Švicarsku, Island, Liechtenstein, Norvešku i SAD) zbog velikog jedinstvenog tržišta (u kojem je protok ljudi nesmetan) unutar kojeg su članice orijentirane jedne na drugu. Istodobno, prema Saviću, većina članica ima vrlo dobro ocijenjene unutarnje čimbenike, posebno najrazvijenije članice, što međusobno utječe na bolju ocjenu eksternih činioca što u konačnici rezultira visokim indeksom. QNI nije indeks percepcije, nego koristi široku paletu kvantitativnih podataka kako bi se utvrdile mogućnosti i ograničenja koje nam naša nacionalnost nameće. Da bi se to postiglo, QNI mjeri i unutarnju vrijednost nacionalnosti – kvalitetu života i mogućnosti za osobni rast unutar zemlje državljanstva, te vanjsku vrijednost nacionalnosti koja identificira raznolikost i kvalitetu mogućnosti koje naša nacionalnost omogućuje u migracijama izvan naše zemlje podrijetla. 

Kreirali profesori
Utoliko je ovo rangiranje rezultat široke palete kvantitativnih podataka kojima se utvrđuju mogućnosti i ograničenja pravnog statusa svake države u kojem njezini državljani mogu razvijati svoje talente i posao. QNI su kreirali profesor ustavnog prava Dimitrij Kochenov sa Sveučilišta u Groningenu u Nizozemskoj koji je i predsjednik Vijeća investicijskog migracija u Švicarskoj, te predsjednik švicarske Grupe Henley & Partners Christian H. Kälin, koji u području planiranja boravišta i državljanstva surađuje s brojnim investitorima i vladama.