Koliko je izvoz važan za Hrvatsku, govore statistički pokazatelji, iz kojih je vidljivo kako samo 15 posto hrvatskih poduzeća izvozi, no ta poduzeća istodobno zapošljavaju 52 posto ukupnog broja zaposlenih u svim poduzećima, ostvaruju 66 posto ukupnih prihoda od prodaje, a u razvoj ulažu čak 79 posto ukupno ulaganih sredstava u razvoj, piše Glas Slavonije.

Posao i dobit

Recimo, s nevjericom će mnogi reagirati kada kažemo da Hrvatska u Mađarsku izvozi – mulj! Da, doista, pravi mulj, koji nastaje nakon obrade, odnosno pročišćivanja, otpadnih voda. A zbrinjavanje mulja, s obzirom na sve veći broj pročišćivača otpadnih voda, postaje problem. Podatak o izvozu mulja mogao se čuti na prošlotjednoj konferenciji o vodama u Zagrebu. Samo u našem glavnom gradu godišnje nastaje oko 50 tisuća tona mulja. Tvrtka Kemis-Termoclean iz Zagreba ovlaštena je za zbrinjavanje mulja, a izvozi ga, u dnevnim količinama od 100 do 200 tona, u Mađarsku, gdje se mulj koristi za rekultivaciju starih rudarskih kopova gline te deponija pepela iz termoelektrana. Prema podacima časopisa Komunal, na tim rekultiviranim površinama omogućuje se podizanje nasada biomase i uzgoj energetskog bilja, koje se potom u mađarskim kogeneracijama koristi za proizvodnju električne energije.

Iz Hrvatske gospodarske komore, kojoj su se obratili s pitanjima o izvozu nekih neobičnih i javnosti možda zanimljivih proizvoda, baš poput mulja, dostavili su im, primjerice, podatak da su, prema izvješću o izvozu otpada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, 2015. godine iz Hrvatske izvezene 1563 tone različitih muljeva, dakle ne samo onih s pročšćivača vode.

Podaci Državnog zavoda za statistiku koje je obradio HGK i dostavio našem listu pokazuju kako Hrvatska izvozi životinjska crijeva, mjehure i želuce. U 2015. godini taj je izvoz (763 tone) vrijedio 4,6 milijuna eura, a lani (959 tona) 4,4 milijuna eura. Izvozimo i ptičju kožu i druge ptičje dijelove. U 2015. godini u vrijednosti od 994 eura, a 2016. taj izvoz bilježi velik pad, na 527 eura. Tu priča o životinjskim ostatcima kao izvoznim proizvodima ne završava. Recimo, kosti i srž rogova, prah i otpaci donijeli su 2015. godine gotovo 61 tisuću eura izvoznih prihoda, a lani nešto više od 84 tisuće eura. Nadalje, izvoz bjelokosti, kitove kosti, rogova i otpadaka, kako se navode ti proizvodi u carinskoj tarifi, donijeli su 2015. godine 89 tisuća eura prihoda, a 2016. nešto više od 81 tisuće eura.

Vrijedna slama

Kako piše Glas Slavonije, Hrvatska izvozi i koralje, ljušture mekušaca i otpatke. Lani je taj izvoz vrijedio više od pet tisuća eura. Oko 300 eura uprihodili smo lani i preklani izvozom proizvoda koji se u carinskoj tarifi svrstavaju pod – ambra siva, kastoreum, cibet i mošus.

Niz je neobičnih izvoznih proizvoda i iz biljne proizvodnje. Tako je izvoz pod – lišće, grane, svježe, sušeno u 2015. donio 266 tisuća eura, a 2016. godine 220 tisuća eura. Sasvim solidne prihode donosi izvoz slame i pljeve. Prije dvije godine izvezli smo 23.663 tone slame, čija je vrijednost 1,2 milijuna eura. Lani je količina znatno smanjena, na 15.635 tona, te je i prihod snižen na 817 tisuća eura.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Izvoz roba pod carinskom tarifom – broskva, stočna repa, sijeno, lucerna godišnje donosi oko sto tisuća eura prihoda. U protekle dvije godine izvozili smo biljni materijal za pletarske proizvode. Njegova je vrijednost na godišnjoj razini oko 800 eura. Zanimljiv je i izvoz vinskog taloga ili vinskog kamena, i to prije dvije godine u vrijednosti od gotovo tisuću eura.

Kada se pogledaju izvozni proizvodi koje smo spomenuli i koji sasvim sigurno imaju uporabnu vrijednost, može se samo još jednom zaključiti kako svaka roba ima svoga kupca.