Tim Svjetske banke, Ureda za Hrvatsku i Sloveniju na čelu s novom voditeljicom Elisabettom Capannelli u posjetu Slavoniji sastat će se s brojnim predstavnicima lokalne vlasti, gospodarstva, obrazovnih i razvojnih institucija te nevladinih udruga. Žele utvrditi odlučujuće prepreke koje stoje na putu bržem rastu Slavonije, gdje je prosječna stopa nezaposlenosti lani dosegla oko 28% – na državnoj je razini iznosila 16,9%, dok je radnih mjesta malo i mladi odlaze, a oko 20% stanovništva na pragu je siromaštva.

U pogledu razvojnih potreba Slavonije čini se da predstoji nova faza suradnje Vlade i Svjetske banke, koja protekla dva desetljeća aktivno podupire razvoj regije, počevši od poslijeratne obnove, razminiranja te društvenog i gospodarskog razvitka. Sada, pak, razmatra novu strategiju za Hrvatsku za naredno razdoblje od četiri do pet godina. A kako se program koji za Hrvatsku kreće od iduće godine priprema, na temelju dosadašnje vrlo uspješne suradnje, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, predložila je predstavnicima Svjetske banke suradnju na Projektu Slavonija, Baranja i Srijem koji provodi Vlada. Jučer se ministrica u Vinkovcima sastala s delegacijom SB, kako bi i konkretnije razgovarali o mogućim oblicima suradnje. Projekt obuhvaća višesektorsku suradnju na području pet hrvatskih županija te je potrebno razmotriti strateške i provedbene dokumente, kao i koordinacijsku i provedbenu horizontalnu strukturu nakon čega će se razmotriti mogući oblici uključivanja Svjetske banke. “Drago nam je što je Svjetska banka iskazala velik interes za uključivanjem u ovaj Projekt te se nadamo skorom dogovoru o suradnji na istome”, poručuju iz tog resora.

Inače, Europska komisija želi znati koji su uzroci da neke regije unutar članica zaostaju u razvoju, pa su u suradnji sa SB započete analize za po dvije regije u Poljskoj i Rumunjskoj. Izvještaj za Poljsku u svibnju je završen te on stoga može poslužiti i za naš slučaj. Utvrđeni su strateški prioriteti za koje se procjenjuje brza provedba, a to uključuje i transfer znanja s obrazovnih institucija na lokalne poduzetnike, što bi u slučaju poljskih regija značilo preporuku za urede za transfer tehnologija pri tamošnjim fakultetima. Poboljšanje investicijske klima na lokalnoj razini u tim regijama također je potrebno jer više od mjesec dana traje proces za pokretanje tvrtke. Treća stavka tiče se povezivanja ponude i potražnje na tržištu rada jer radna snaga nije obrazovana za potrebe gospodarstva.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava smatra da su razlozi zaostajanja Slavonije strukturne prirode. Resursi s kojima Slavonija raspolaže, kaže, ne koriste se sustavno i transparentno, već su podložni stihiji zbog čega, tvrdi, mali poduzetnici i OPG-ovi loše prolaze.“Rješenje je u osmišljenom pristupu i jačanju uloge države u smislu zaštite strateških pravaca. Primjerice, ako je strategija razvoj mljekarstva, to ne može biti stvar jednog mandata, nego iza toga kontinuirano mora stajati svaka Vlada”, kaže Penava.