Najveći investicijski fond na svijetu, norveški Naftni fond, planira izaći iz obveznica 23 države svijeta, među kojima su Japan, Švicarska i Kanada, a što bi moglo izazvati udar na globalnom tržištu duga. Prema navodima u pismu Norges Banka u čijoj je nadležnosti upravljanje fondom, a objavljenom prije nekoliko dana, predlaže se da fond u budućnosti ulaže samo u državne i korporativne obveznice denominirane u euru, američkom dolaru i britanskoj funti. Naftni fond trenutno upravlja s 987 milijardi dolara imovine, od čega je trećina uložena u obveznice, odnosno dug.

Prijedlog se temelji na mišljenju kako nema koristi o raspršenosti obvezničkih ulaganja. “Dugoročno, dobit od široke međunarodne raspršenosti je značajna za dionice, a umjerena za obveznice. Za investitora koji ima 70 posto imovine uložene u dionice, smanjenje rizika raspršenošću obvezničkih ulaganja u velik broj valuta je maleno”, smatra Norges Bank. Prijedlog još mora odobriti vlada. Ako do toga dođe, to ne znači da će fond odmah krenuti u rasprodaju obveznica. Međutim, analitičari smatraju da bi ostali investitori mogli slijediti Naftni fond s obzirom na njegovu veličinu, a što bi moglo izazvati negativne posljedice za dug Japana te rastućih država, piše CNBC. Analitičari japanske banke Nomura smatraju da bi potez Naftnog fonda mogao izazvati rasprodaju jena u vrijednosti od 19 milijardi dolara.

Utjecaj na rastuće države bio bi još značajniji s obzirom na 56 bilijuna dolara njihova duga. Prema podacima sa službene stranice, Naftni fond ne posjeduje hrvatske obveznice, ali posjeduje dionice 10 kompanija ukupno vrijedne 34 milijuna dolara. Najveća su ulaganja u Hrvatski telekom, Adris i Ledo. Od država u okruženju fond posjeduje slovenske obveznice od 568,8 milijuna dolara te mađarske obveznice od 206,7 milijuna dolara.