Iako je najveća europska ekonomija uzor u borbi protiv klimatskih promjena, temelj njezine energetike i dalje je ugljen. U Njemačkoj se godišnje u poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora ulaže 20 milijardi eura, no iz termoelektrana na ugljen i dalje dolazi 40 posto električne energije, poziva se Reuters na službene podatke.

Od toga se 23 posto energije proizvodi iz lignita iz domaćih rudnika, a 17 posto proizvodi se od uvoznog kamenog ugljena. U odnosu na 2000. godinu, proizvodnja struje iz termoelektrana na ugljen pala je samo 10 posto. Istovremeno, iz obnovljivih izvora njemačka kućanstva i gospodarstvo dobivaju 29 posto energije, sedam posto više nego prije 17 godina. "Ugljen daje veliki doprinos njemačkoj i europskoj sigurnosti opskrbe električnom energijom i to će ostati dugi niz godina", izjavio je novinarima prošloga tjedna Wolfgang Cieslik, predsjednik lobističke udruge uvoznika ugljena VDKi.

Naglasio je kako je ugljen presudan i za njemačku industriju čelika, sedmu na svijetu, koja troši četvrtinu uvoznog ugljena. VDKi upozorava kako će važnost ugljena još više porasti nakon što 2022. bude ugašena i posljednja nuklearna elektrana u Njemačkoj. Iz nuklearki Nijemci dobivaju 14 posto energije. Stoga Wolfgang Cieslik smatra da će proizvodnja samo iz kamenog ugljena do 2030. imati 15 posto udjela. A do te godine stranka Zelenih želi da Njemačka prestane proizvoditi struju iz termoelektrana.

"Kancelarka Angela Merkel nema pravo kritizirati katastrofalnu klimatsku politiku predsjednika Donalda Trumpa. Brojke govore dovoljno same za sebe", tvrdi nekadašnji zastupnik Zelenih, Franz-Josef Fell. Međutim, osim Zelenih, ni jedna druga velika stranka ne izjašnjava se o prestanku korištenja ugljena. Dva su razloga za to. Potencijalni gubitak radnih mjesta zasigurno bi uzbunio moćne sindikate, a i gospodarstvo je naviklo na stabilnu opskrbu.