EN DE

Značajan pad sposobnosti apstraktnog mišljenja adolescenata svjetski je trend

Autor: Borivoje Dokler
27. srpanj 2017. u 22:00
Podijeli članak —
Ove godine hrvatski učenici postigli su slabiji rezultat u matematici, a zabilježen je i najviši postotak gimnazijalaca koji su pali maturu/FOTOLIA

Bolji rezultat državne mature nije jamac za uspjeh na studiju; presudna je motivacija studenta, a važno je znati kako se uči i na koji način organizirati vrijeme i obaveze.

Državnu maturu ove je godine polagalo 33.720 pristupnika, što je 2000 učenika manje u odnosu na prošlu godinu. Rezultati na ispitima bili su vrlo slični onima od prošlih godina, osim u matematici gdje je postignut slabiji uspjeh. Dok je prosječna ocjena maturanata iz hrvatskog jezika na osnovnoj razini dobar, iz matematike je na višoj razini dovoljan, a najbolji rezultati ostvareni su u stranim jezicima. Ove godine najviši je i postotak gimnazijalaca koji su pali maturu – 3,3 posto, odnosno 425 gimnazijalaca morat će na novi rok. Ivana Silić, voditeljica odjela za upise u RIT Croatia, kaže kako je bez detaljne stručne analize teško komentirati ovogodišnje rezultate.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

 "Sama matura nam ne može dati potpunu sliku sposobnosti neke generacije, ali kada uzmemo u obzir i činjenicu da nam učenici loše prolaze i na Pisa testovima, možemo zaključiti da učenici u školovanju ne stječu kompetencije koje bi trebali stjecati. I iako o toj temi kontinuirano raspravljamo, ovakvi rezultati trebali bi biti dodatni poticaj da se primimo ukoštac s problemima našeg obrazovnog sustava. Međunarodna organizacija World Economic Forum u jednoj od svojih publikacija piše o kompetencijama koje će biti potrebne u doba tzv. četvrte industrijske revolucije – empatija, sposobnost kritičkog razmišljanja, projektno orijentirano razmišljanje i kreativnost, između ostalog. U tom kontekstu, manje zabrinjavaju sami rezultati mature, a više činjenica da je obrazovni sustav i dalje ne priprema mlade ljude za život i poslovanje u budućnosti. I to je srž problema", ističe Ivana Silić.  

Autor: Borivoje Dokler
27. srpanj 2017. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Apstraktno mišljenje je onaj oblik mišljenja u kome se elementi problema ne nalaze u opažajnom polju niti su dati u obliku konkretnih predstava već se kao osnovna sredstva mišljenja pojavljuju simboli. Ovaj oblik mišljenja naziva se i verbalno-logičko mišljenje i ono dolazi do izražaja u rješavanju aritmetičkih zadataka, logičkih problema kao i u razumjevanju smisla i značenja tekstova i svih drugih verbalnih saopštenja.

MISAONE OPERACIJE (analiza, sinteza, komparacija, apstrakcija, konkretizacija, indukcija, dedukcija, selekcija, asocijacija, hipoteze, zaključci…).

Moglo bi vas Zanimati