Ako neće Muhamed brdu, onda će brdo Muhamedu – izreka je o kojoj sve više razmišljaju britanski poljoprivrednici suočeni s drastičnim padom radne snage s europskog istoka.

Naime, Poljaci, Bugari i Rumunji sve manje odlaze na sezonski rad na engleska polja, ponajviše zbog drastičnog pada vrijednosti funte nakon prošlogodišnje britanske odluke o napuštanju Europske unije.  Kako bi premostili taj problem, dio poljoprivrednika razmišlja o preseljenju plantaža u istočnoeuropske države. Ako nedostatak radne snage postane izraženiji, Tim Chambers, vlasnik tvrtke W. B. Chambers & Son, razmatra preseljenje proizvodnje malina u Poljsku, pa čak i prodaju dijela zemlje u Engleskoj.

"Ako ne osiguramo dotok radne snage, morat ćemo prilagoditi i restrukturirati naše poslovanje te prebaciti dio proizvodnje u inozemstvo", tvrdi za Reuters Chambers. Iako je ove godine uspio pronaći 1200 radnika – pretežito Bugara – za berbu malina, prvi puta nije imao listu čekanja. Nacionalna udruga britanskih poljoprivrednika tvrdi da je od početka godine do svibnja broj stranih sezonskih radnika pao 17 posto, a na britanskim poljima nedostajalo je u svibnju 1500 radnika od potrebnih 9411 ljudi.

Samo voćarstvo Ujedinjenog Kraljevstva godišnje potražuje 29.000 sezonskih radnika, a glavnina je do sada dolazila iz Poljske, Rumunjske i Bugarske. Iz voćarske udruge tvrde kako se udjel stranih radnika koji trenutno rade u Britaniji, a namjeravaju se opet vratiti, smanjio sa nekadašnjih 70 na 35 posto.

"Nekada smo imali 10 kandidata za jedno radno mjesto. Sada imamo samo tri", kaže Laurence Olins, predsjednik udruge. Prema njegovu mišljenju, samo će dio proizvođača moći preseliti plantaže u inozemstvo. "Nemaju svi farmeri mogućnost odlaska na kontinent. Ako neće biti radnika, većina proizvođača morat će zatvoriti posao", ocjenjuje Olins. A oni koji presele neminovno će tražiti višu cijenu za svoju robu. Procjene udruge govore da će britanske maline i jagode s istoka EU biti skuplje između 37 i 50 posto.