Grube procjene govore da je na hercegovačkom kamenjaru u posljednje dvije godine zasađeno više od 30 milijuna sadnica smilja, čije se ulje koristi u medicinskoj i kozmetičkoj industriji.  Početkom 2016. spominjalo se otkupna cijena od  više od sedam KM po kilogramu smilja, no cijena se spustila na svega pola marke i priča je postala neisplativa.  Neki od poljoprivrednika koji su sadili smilje sada ga počinju zaoravati, a drugi ga puštaju da se isuši na njivama, javlja Deutsche Welle. Zdravko Miljko iz Mostara jedan je od njih.

On od svojih 14.000 sadnica na nešto više od 4000 četvornih metara ove godine neće ništa ubrati. S obitelji ih je mukotrpno sadio i obrađivao, ali sada ih pušta da se isuše i propadnu. "Ne želim prodati po tako niskoj cijeni, ispod tri KM nije mi isplativo brati. Na jesen sam mislio još jednu njivu zasaditi, a dogodine još jednu. Kako sada stvari stoje ništa od toga i čim prije idem u Njemačku. Čak sam zasadio rasadnik pravog, prirodnog smilja, ali ove godine je katastrofa, pa sumnjam da ću se baviti opet time", kaže Miljko. 

Sadili zbog – rata u Siriji 
Nešto više sreće imao je Mate Rozić, on je svoje smilje prodao za 2,50 KM po kilogramu, ali ipak nije siguran hoće li se nastaviti baviti tim poslom. Lani je na svom zemljištu posadio 6.000 sadnica, govorilo se da će kilogram ove ljekovite biljke stajati pet KM.  "Ali moje prvo jesensko branje je bilo po cijeni od tri KM. Ne znam zašto se tako cijena spustila", kaže Rozić. Što je krenulo po zlu, unatoč riječima stručnjaka kako je tržište za hercegovačko smilje nepregledno? "Nevjerojatno je koliko je pismenih ljudi, na osnovu poluinformacija, počelo saditi smilje. Jedna od njih je da je 'potražnja za uljem od smilja povećana i zbog rata u Siriji', u zemlji u kojoj nikada smilje nije raslo", kaže Radovan Anđelić, vlasnik jedne od najstarijih tvrtki za preradu ljekovitog bilja u BiH.  

Korzikanske plantaže 
"Još ne vjerujem kako netko može kazati da se 'i cijela Hercegovina zasadi smiljem, potrebe ne bi mogle biti zadovoljene'? Otkuda čast agronomima da govore o ekonomiji?  Došlo je do hiper-proizvodnje smilja i cijena je morala pasti. Korzikanci su posadili plantaže, jedna specijalizirana američka tvrtka podigla je ogromne plantaže kod Splita i neće više kupovati iz Hercegovine. A sve to utječe na nisku otkupnu cijenu", objašnjava Anđelić.