Najnoviji katastrofalni požar u Splitu i njegovoj okolici, prema prvim dostupnim podacima uništio je šest maslinika, za koje će poljoprivrednici uskoro moći prijaviti štetu i iskoristiti novac iz EU, točnije iz mjere 5 ruralnog razvoja te ih obnoviti. Požari postaju sve veća prijetnja proizvodnji maslina u Dalmaciji, a to potvrđuju i podaci DZS-a iz svibnja, prema kojima su površine pod maslinicima u 2016. iznosile 18.184 hektara, za gotovu tisuću manje u odnosu na 2015., kada ih je bilo 19.100 hektara. Razlog su opožareni, ali i zapuštani maslinici, te napadi nametnika, posebice svrdlaša.

Udruživanjem do jačanja
Hrvatska je još 2011. pod maslinama imala 17.100 ha, što je postupno raslo, no ovaj trend se lani okrenuo te su površine ponovno počele padati. Osim pada površina maslinika, došlo je i do velikog pada u proizvodnji maslinovog ulja pa je tako lani proizvedeno 31.183 tona maslina, odnosno oko 35.000 hl maslinovog ulja, dok je proizvodnja ulja od 2011. do 2013. u prosjeku bila između 50.000 i 55.000 hl.  Maslinike su proteklih godina, osim požara, uništavali i nametnici  – svrdlaš i maslinov moljac, a kako bi se negativni rezultati u proizvodnji zaustavili, Ministarstvo poljoprivrede najavljuje donošenje Strategije maslinarstva. Razlog je što je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić održao prvu sjednicu Savjeta za maslinarstvo, raspravljalo se o katastru maslinika i problemima u proizvodnji.  

Tolušić kaže kako strategiju trebaju pisati najbolji maslinari i stručnjaci, a ne profesori, kao što je dosad bio slučaj u pisanju takvih dokumenata. Maslinare je pozvao da se udruže u proizvođačku organizaciju kako bi lakše došli do novca iz EU fondova, te kroz udruživanje ojačali svoju poziciju u proizvodnji i u plasmanu maslinovog ulja. Upravo je usitnjena proizvodnja maslina jedan od većih problema u domaćem maslinarstvu.  Podaci pokazuju da se proizvodnjom maslina bavi ukupno 21.630 poljoprivrednih gospodarstva, pri čemu njih čak 16.673 ima manje od 0,5 ha. Prosječna površina je tek 0,81 ha, a samo 573 proizvođača ima više od 3 ha.  Većina stabala maslina (oko 96 %) u vlasništvu je obiteljskih gospodarstava, a jedan maslinar u prosjeku održava više od 100 stabala maslina.

Pretežito uslužna djelatnost
Hrvatska ima oko 160 uljara, koje su prostorno dobro raspoređene, a imaju prosječan preradbeni kapacitet oko 1300 kg/h. Ako se uzme u obzir da uljara prosječno preradi oko tonu ploda maslina na sat, znači da se sva proizvodnja, odnosno prerada maslina može obaviti u roku od mjesec dana, što je dobar preduvjet za garanciju brze prerade i dobre kvalitete ulja.

Ipak, uljare su pretežito uslužne djelatnosti (maslinari predaju masline u uljaru, preuzimaju ulje i sami se brinu o prodaji), a Hrvatska ima samo osnovnu preradu maslina u ulje, nema preradu sirovog ulja, filtraciju, rafinaciju ulja te nema dobivanje ulja iz komine maslina, zbog čega proizvodnja i dalje ima nisku konkurentnost i ovisni smo o ogromnoj uvoznoj količini ulja iz zemalja s nižim cijenama. 

Kontrola kvalitete

Nesukladno 15 od 26 uzoraka
U prošloj godini u kontrolu je uzeto 26 uzoraka ekstra djevičanskog maslinovog ulja i to deset u proizvodnji i 16 u maloprodaji. Od toga je 12 uzoraka bilo iz Hrvatske, a 14 iz država članica EU, odnosno po sedam iz Španjolske i Italije. Od ispitanih 26 uzoraka, 15 uzoraka je bilo nesukladno, po različitim kriterijima kontrole, pri čemu su četiri poslana na dodatnu analizu po zahtjevu proizvođača. Od 11 dva su uzorka iz Hrvatske, te devet uzoraka ulja iz zemalja članica EU i to šest iz Italije i tri iz Španjolske.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost