Softverske tvrtke u Hrvatskoj u posljednjih pet godina ostvarile su najveći porast broja zaposlenih, najveći rast izvoza te, uz farmaciju, najveći porast prihoda, objavilo je udruženje HUP ICT u godišnjem pregledu ICT industrije. Boris Drilo, predsjednik udruženja i član uprave Hrvatskog telekoma za tehniku i ICT kaže da se taj rast zbog nedostatka kadrova te multiplikativni efekti na ostatak gospodarstva zbog spore digitalne transformacije ne mogu dalje postizati bez mnogo snažnije podrške države.

“Jedna je uloga ICT-ja razvoj samog sektora, za koju želimo da se nastavi dalje razvijati i rasti, a druga je uloga funkcionalna, u kojoj ICT servisira ostale sektore i državu vezano uz daljnje procese digitalizacije”, kaže Drilo.

Izuzmemo li telekomunikacije, koje čine nešto manje od polovice ukupnih prihoda ICT-a, a bilježe smanjenje broja zaposlenih, stagnaciju izvoza kao i prihoda, IT dio u svim segmentima raste. Od ukupno 33 tisuće zaposlenih u ICT-u, njih više od 25 tisuća radi u IT tvrtkama. Od ukupnog prihoda ICT-a od 32 milijarde kuna njih 19 milijardi otpada na IT, a od šest milijardi kuna izvoza oko pet milijardi otpada na izvoz IT tvrtki.

Pojedinačno, pak, najveći igrači u ICT industriji i dalje su telekomi, a na njihove rezultate utjecala je regulacija poput ukidanja roaminga kao i smanjena potrošnja tvrtki i građana. Drilo pojašnjava da telekomi vide veliku priliku u masovnoj digitalnoj transformaciji gospodarstva, ali da se ta transformacija odgađa. To se ogleda u stagnaciji prihoda koju cijeli ICT ostvaruje na domaćem tržištu. Iako bi se očekivalo da potrošnja domaćih kupaca zbog digitalne transformacije mora rasti, prema podacima HUP ICT-a u posljednjih pet godina ona je stabilnih 25 milijardi kuna, uz tek sitne varijacije.

Da je priča o digitalnoj transformaciji hrvatskoga gospodarstva još složenija ukazuju netom objavljeni podaci Eurostata. Komisijini statističari proveli su anketu na 45 tisuća građana u svim članicama Unije, što u domaćem gospodarstvu smatraju jednim od najvjerodostojnijih pokazatelja stanja na terenu, i podacima koji naslućuju da je gospodarstvo zapravo ušlo u digitalnu transformaciju. No, način na koji je ono provodi daleko je od onoga što telekomi i IT tvrtke priželjkuju.

Dok prema podacima HUP ICT-a u domaćoj ICT industriji danas radi 33 tisuće radnika, od čega dio nisu nužno ICT profesionalci, već su administratori, pravnici, menadžeri i umjetnici, ukupan broj ICT profesionalaca kod nas, prema Eurostatu, je čak 52,3 tisuće. Činjenica da većina ICT profesionalaca radi u drugim industrijama ukazuje da se tvrtke pokušavaju održati razvojem vlastitih kadrova u smjeru ICT kompetencija.