Hrvatska agencija za hranu objavila je izvješće o riziku prisutnosti virusnog krpeljnog encefalitisa u kozjem mlijeku u Hrvatskoj, u kojem stoji kako konzumiranje sirovog kozjeg mlijeka te proizvoda od njega predstavlja visoki rizik za obolijevanje od ove opasne bolesti, koja može imati i smrtni ishod. Koze se na ispaši mogu zaraziti nakon uboda zaraženog krpelja te se virus prenosi u njihovo mlijeko u kojem, nakon mužnje, može na temperaturi od 4 °C preživjeti do čak dva tjedna, a u maslacu i do dva mjeseca.

Zagrijavanjem se virus može donekle smanjiti no u potpunosti ga uništava samo pasterizacija. Kako stoji u izvješću, u Europi su zabilježeni i slučajevi infekcije putem konzumacije sirovog kravljeg i ovčjeg mlijeka te sira od nepasteriziranog mlijeka, no daleko su rjeđi od infekcije preko kozjeg sirovog mlijeka i proizvoda od njega.

Izvještaj navodi slučaj prve epidemije virusnog encefalitisa u okolici Bjelovara u proljeće 2015. godine, kad je nakon konzumacije sirovog kozjeg mlijeka odnosno proizvoda od njega oboljelo sedmero od ukupno desetero članova dviju obitelji. Oboljelo je pet muškaraca i dvije žene u dobi od 16 do 63 godine, a konzumirali su sirovo mlijeko i mliječne proizvode s imanja koje nije bilo registrirano u sustavu obiteljskih gospodarstava, što znači da nije bilo niti u sustavu kontrole. Vlasnik je svoje proizvode dijelio susjedima i prijateljima, i tek je kasnije potvrđeno da je bolest posljedica konzumacije nepasteriziranog kozjeg mlijeka i proizvoda od njega.

Pretpostavlja se da je u Europi virusom krpeljnog encefalitisa zaraženo od 0,5 do pet posto krpelja, dok ih je u nekim dijelovima Rusije opasno i do 40 posto. Krpelji najaktivnije traže »domaćina« između travnja i listopada no ipak 70-95 posto infekcija ljudi prolazi bez težih simptoma. U dalekoistočnoj regiji klinički znakovi bolesti su puno izraženiji, sa smrtnosti koja se kreće od pet do 35 posto. Europski tip virusa izaziva pak infekcije kod kojih inkubacija traje od sedam do 14 dana, a prva faza bolesti traje oko četiri dana te je karakterizirana naglim nastupom bolesti nalik gripi s groznicom, slabošću, glavoboljom i povišenim jetrenim enzimima. Slijedi faza bez simptoma, koja traje oko osam dana, nakon čega se kod oko 25 posto pacijenata razvijaju neurološki klinički znakovi kao što su gubitak koordinacije, smanjenje sposobnosti pamćenja i koncentracije, razdražljivost, tremor i paraliza dišnih mišića. Oporavak od bolesti traje nekoliko mjeseci i uglavnom dobro završava. Posljedice se pojavljuju u 25 do 50 posto oboljelih, a smrtnost je manja od dva posto. Infekcija ljudi putem konzumacije sirovog mlijeka može se spriječiti cijepljenjem ljudi ili životinja te docjepljivanjem svake tri, do pet godina.

U Hrvatskoj je u razdoblju od 1993. do 2013. godine prijavljeno ukupno 777 oboljelih od krpeljnog encefalitisa, u rasponu od 11, do čak 87 oboljelih godišnje. Najviša je incidencija zabilježena u sjeverozapadnim hrvatskim županijama – Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Krapinsko-zagorskoj te Međimurskoj županiji, no i u Gorskom kotaru.

Bolest se u Hrvatskoj, kaže izvješće Hrvatske agencije za hranu, pojavljuje prvenstveno kao posljedica uboda zaraženog krpelja, no postoji i mogućnost zaraze konzumiranjem sirovog mlijeka. »Iako su rezultati ograničenog istraživanja prisutnosti virusa u mlijeku koza bili negativni, rizik od oboljenja nakon konzumacije sirovog kozjeg mlijeka i dalje ostaje velik«, navodi izvještaj.