Po Ovršnom zakonu prva nekretnina može se izgubiti ako je vlasnik dragovoljno optereti, što je primjereno rješenje, a problem siromašnih će se trebati rješavati u posebnim socijalnim zakonima.

Vlada se odlučila za smjer socijalnih mjera zaštite dužnika, ne zadirući u prava vjerovnika u paketu usvojenih ovršnih izmjena, uz prihvaćanje Mostovih amandmana. Izmjene ne ulaze u problem velikog broja blokiranih građana jer to nije moguće riješiti s tim zakonom, a neće utjecati na tržište stambenih kredita jer nema promjena za hipotekarno osigurane nekretnine. Socijalna zaštita u odnosu na manje dugove riješena je ukidanjem mogućnosti ostanka bez jedine nekretnine za dug do 20.000 kn.

Ovrha se neće moći provesti na jedinoj nekretnini ni za veći iznos duga bez uključivanja suda koji će odlučivati je li vrijednost imovine razmjerna dugu. Ovršni stručnjaci i to pozdravljaju, pa dekan Pravnog fakulteta u Rijeci Eduard Kunštek podsjeća na generalnu odredbu da ovrha treba biti što manje nepovoljna za dužnika.

Dužnicima koji izgube jedinu nekretninu (oko 100 ih godišnje) država će plaćati najam 18 mjeseci za što će osigurati 3,42 mil. kn, a u narednim godinama 5,13 mil. kn. Kod ovrhe na novčanim sredstvima precizira se da ovršenik mora dobiti obavijest čim je Fina zaprimi, i tijekom 60 dana blokade ima pravo žalbe. Kod niže plaće od prosječne, po novome se može ovršiti 1/4, a kod veće i dalje 1/3.