Potpisom za ulazak u Europsku uniju Hrvatska se obvezala uvesti euro, a čak da naknadno to ne želi, visoka euriziranost ne ostavlja nam izbora dalje od toga hoćemo li to učiniti unutar pet godina ili više, zaključak je panela "Euro: da ili ne?" u organizaciji Ekonomskog laba Velimira Šonje.

Rasprava je održana u povodu četvrtke obljetnice ulaska u EU i izlaska iz Procedure prekomjernog deficita što je stvorilo uvjete za pokretanje kvalitetnije javne rasprave, ističe Šonje koji je predstavio troškova i koristi eura. Glavne prednosti za Hrvatsku su uklanjanje valutnog rizika, pad rizika promjene kamatnih stopa, pozitivan utjecaj na financijsku i gospodarsku stabilnost te gubitak troškova konverzije.  Glavni argument kontra zajedničke valute je percepcija da zamjenom kuna eurom neizbježno slijedi inflacija zbog 'zaokruživanja' cijena te gubitak suvereniteta monetarne politike nauštrb interesa 'moćnih' članica.

Čelnik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović kazao je da bi uvođenjem eura banke ostale bez 1,8 milijardi kuna koliko zarade na tečajnim razlikama i trgovanju valutama, no za toliko bi se drugima smanjili troškovi. Prihvaćanjem eura bi se morala pojednostaviti regulativa što bi bankama smanjilo trošak poslovanja i nadoknadilo im dio tečajnih gubitaka, ali i potaknulo konkurentnost nižim kamatama na kredite i višim na depozite.  

Da je bauk inflacije neopravdan, istaknula je Jasenka Toma iz DZS-a, rekavši da niz studija pokazuje da je u zemljama koje su uvele euro inflacija porasla oko 0,3 posto. Ne stoji ni argument gubitka monetarnog suvereniteta, ističe Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta, jer smo nju "odavno izgubili". U tom smislu puno bitnije je usklađivanje s poslovnim procesima u državama po kojima ECB 'kroji' monetarnu politiku, čemu služe i Maastrichtski kriteriji. Sudionici panela zaključuju da nam euriziranost praktično onemogućava izbor, a kad bi Hrvatska odlučila ne uvesti euro, nužna bi bila deeurizacija koja je nemoguća zato što je apsolutno protiv nje upravo – javnost.