Ruska Federacija zainteresirana je da u Beogradu otvori ekonomsku zonu u sklopu koje bi radio i centar za prodaju novog putničkog zrakoplova MS-21, koji je ozbiljna konkurencija Airbusu i Boeingu, javljaju Večernje novosti. Tu ideju, kako navode izvori beogradskog lista, objavio je potpredsjednik ruske vlade Dmitrij Rogozin na nedavnom susretu s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.  Njih dvojica su razgovarali o skoroj isporuci šest Migova 29, tenkova, transportnih zrakoplova i borbenih vozila za potrebe srpske vojske, ali je gost iz Moskve iskoristio prigodu da ponudi i ideju o prodajnom centru. Prema informacijama Večernjih novosti, centar bi uskoro trebao biti tema na sastanku međuvladinih povjerenstava dvije države.

Održavanje helikoptera?
Ruska ekonomska zona, ako se ostvari, bila bi primamljiva za investitore i poduzetnike sa Zapada, koji zbog sankcija nisu u mogućnosti izravno trgovati s Rusima, dok bi Srbija, kao most između Istoka i Zapada imala svoju računicu. To bi bila i potvrda pametne politike koju su vodili Vučić i vlada, ne želeći da se Srbija priključi embargu protiv Rusije, objašnjava list. Rogozin je uvjeren da bi ostvarenje ideje o ekonomskoj zoni učvrstilo ne samo strateške već i ekonomske veze između dvije zemlje.  Međutim, specijalizirani zrakoplovni portal Tango Six donosi prilično različito viđenje ruske ideje o otvaranju ekonomske zone u Srbiji. Navodeći intervju srpskog Sputnika s Dimitrijem Rogozinom portal zaključuje da se može doći do zanimljivog gledišta o suradnji rusko-srpske civilne zrakoplovne industrije i iskrene ocjene da Srbija nije spremna da bude ozbiljniji kooperant na najvećoj razini industrijske igre.

Kako je potpredsjednik vlade Ruske Federacije rekao Sputniku, nakon tvrdnje da je MS-21 bolji od Airbusa i Boeinga, sa Srbijom se razgovara o mogućnosti da se otvori Centar za personalizaciju putničkih zrakoplova. Rogozin je naveo da bi stvaranjem kompanije u Srbiji, u kontekstu bescarinske zone u odnosu s Rusijom, bilo moguće osigurati prodaju u balkanskim državama i južnoj Europi. Rogozin je istaknuo da Srbija nikako ne bi mogla biti sposobna u projektu putničkog zrakoplova biti kooperant, ali da se i dalje razmatra ideja o centru za održavanje ruskih helikoptera.  Naime, holding kompanija Ruski helikopteri ima velike planove kada je u pitanju otvaranje novih servisnih centara. U intervjuu agenciji RIA Novosti 2016. godine zamjenik direktora te ruske kompanije Grigorij Kozlov rekao je da se razgovara o otvaranju novih postprodajnih servisa za ruske helikoptere u Latinskoj Americi i jugoistočnoj Aziji. Rekao je i da postoji i plan za modernizaciju i osposobljavanje srpskog zrakoplovnog zavoda, a spomenuti su i zajednički projekti suradnje s Bugarskom, Slovačkom i Češkom.

 U svijetu već postoji značajan broj remontih zavoda koji se bave održavanjem, servisiranjem, popravkom i remontom helikoptera ruske proizvodnje, prije svega srednjih višenamjenskih Mi-8 i 17. Taj tip helikoptera se i dalje proizvodi i dobro prodaje, a Rusi će već postojeće i nove servise za održavanje osposobiti za radove na novim verzijama Mi-8. U Latinskoj Americi postoji nekoliko korisnika Mi-8 koje su relativno nedavno nabavili, a i dalje kupuju nove. Tako varijantu Mi-17V-5 koriste Meksiko, Venezuela i Kolumbija, dok Mi-171 koriste Argentina, Peru, Ekvador i Nikaragva.  U jugoistočnoj Aziji helikoptere Mi-17V-5 kupili su Tajland i Indonezija, Mi-171/Mi-172 Bangladeš i Vijetnam. Kozlov se u razgovoru posebno osvrnuo na Srbiju za koju je rekao da Ruski helikopteri imaju plan da moderniziraju zrakoplovni zavod Moma Stanojlović kako bi se osposobio da može obavljati servis helikoptera Mi-8 i Mi-17 koji se nalaze u upotrebi u Srbiji, ali i u istočnoj Europi.

Preslabi za jakog kooperanta
Spomenuti Centar za personalizaciju bi se svakako mogao pokazati kao zanimljiva mogućnost koja od Srbije ne bi zahtijevala visoku tehnologiju već prije svega dizajn i proizvodnju jednostavnijih dijelova interijera putničkih zrakoplova ili u najboljem slučaju linije za sklapanje već gotovih dijelova kabine, objašnjava Tango Six. Međutim, ako se Srbija, odnosno kompanija Air Serbia, ne uozbilji i konačno ne naruči, odnosno intenzivira pregovore o iznajmljivanju zrakoplova koji je Rusija razvila u suradnji sa Zapadom, Rogozin će podjednako učinkovito zaboraviti na Srbiju kao opciju. Kako je Tango Six ranije pisao, tri najveće naciononalne zračne kompanije bivše Jugoslavije približavaju su ugovorima o iznajmljivanju Suhoj Superjeta.  Ruska letjelica, prema informacijama zrakoplovnog portala, uskoro bi se službeno trebala naći na aerodromu Brnik (12 komada), a Croatia Airlines je, kako je poznato od ranije, u pregovorima je za isti tip zrakoplova, kao i Air Serbia. Sve tri kompanije koriste Airbusove zrakoplove i Rusi su izuzetno pametno, zajedno sa Talijanima, priredili ponudu koju će navedene kompanije teško odbiti, tvrdi portal. Rogozin će centar za personalizaciju dodijeliti najzainteresiranijoj i najproaktivnijoj zemlji, dok će one spore dobiti besmislene najave i još jednu maketu, zaključuje Tango Six. 

Uvjereni u nadmoć

'MS-21 brži i ekonomičniji od konkurencije'
Ponos ruskog zrakoplovstva MS-21 je prvi put poletio 29. svibnja, a opremljen je najsuvremenijom elektronikom i motorima. Moći će prevesti od 163 do 211 putnika, ovisno o verziji zrakoplova. Rusi tvrde da je već stiglo 175 čvrstih narudžbi  zračnih kompanija koje ga žele u svojoj floti. Taj zrakoplov je napravljen od laganih kompozitnih materijala. Proizvođač tvrdi da je brži i ekonomičniji od zapadnih konkurenata i da će kompanije njegovom kupovinom godišnje štedjeti do tri milijuna dolara. Inače, oznaka MS-21 je kratica od punog naziva "Magistralni avion 21. stoljeća".