Hrvatska kao i ostale zemlje EU prolazi razdoblje povijesno niskih kamata na štednju i jeftinog kapitala. Kamate su direktno povezane s vrlo niskim, a u nekim zemljama EU i negativnim prinosima na državne obveznice. Dosadašnji popularni oblici štednje zbog toga gube na popularnosti jer štedišama ne ostvaruju dovoljno visoku očekivanu dobit. Dodatno, država smanjuje i ukida poticaje na određene oblike štednje. Pojedinci, koji žele uložiti i oplemeniti svoj novac nalaze se u situaciji da nemaju gdje ili u što ulagati. Stoga raste interes za financijskim proizvodima koji će proporcionalno, uz određeni rizik ulaganja, omogućiti i ostvarivanje veće dobiti, odnosno prinosa.
Više od 10.000 Hrvata u 2016. počelo ulagati u fondove