Rast globalne financijske imovine u privatnom vlasništvu ubrzan je prošle godine, stoji u izvješću Boston Consulting Groupa.

Prema tom izvješću, vrijednost globalne financijske imovine u privatnom vlasništvu lani je povećana 5,3 posto na 166,5 bilijuna dolara što je prvenstveno zasluga ubrzanog ekonomskog rasta te snažnog rasta dioničkih tržišta u mnogim dijelovima svijeta. Za usporedbu, vrijednost imovine je 2015. uvećana 4,4 posto. Sve svjetske regije svjedočile su uvećanju imovine, no azijsko-pacifička regija još je jednom zasjela na čelo najbržerastućih, s 9,5 posto rasta na 38,4 bilijuna dolara.

Zbog nesigurnosti uslijed Brexita zapadna je Europa zabilježila umjeren rast od 3,2 posto na 40,5 bilijuna dolara. Istok "starog kontinenta" rastao je bržih 5,6 posto na 3,6 bilijuna dolara. Međutim, do kraja ove godine razina financijske imovine u Aziji i Pacifiku nadmašit će imovinu u Europi dok bi do kraja 2019. Azija i Pacifik zajedno s Japanom nadmašili i Sjevernu Ameriku. Potonji je kontinent lani imao stopu rasta od 5,6 posto na 55,7 bilijuna dolara.

Do kraja 2021. godine globalna imovina rast će šest posto, a dosegnut će iznos od 223,1 bilijun dolara. Najveći dio globalne imovine – 43 posto – lani je bio investiran u dionice, no izloženost toj investicijskoj klasi ovisi od regije do regije. U dionicama se najviše drže imovina u Sjevernoj Americi, čak 70 posto, a ostatak u obveznicama i gotovini. Zapadni Europljani u dionicama imaju 39 posto imovine, istok Europe 24 posto, a Azija i Pacifik 23 posto. Najmanje je, svega 11 posto, u dionice uloženo u Južnoj Americi.