U sjeni preslagivanja parlamentarne većine, sastavljanja nove Vlade i raskola u HNS-u, ostao je dogovor oko novog financiranja za nastavak poslovanja Agrokora, ali i protivljenje najvećeg pojedinačnog vjerovnika ruske Sberbanke takvom dogovoru.

Kako sada stvari stoje, Rusi nisu uspjeli spriječiti da Agrokor dobije novih 400 milijuna eura likvidnih sredstava, iako su to pokušali ishoditi na Trgovačkom sudu u Zagrebu i Privrednom sudu u Beogradu.

S druge strane u financiranje Agrokora snažno se, uz Zagrebačku banku, čini se, uključio Knighthead Capital Management, fond koji je već investirao u Agrokorove obveznice pa na osnovu toga ima, kao i Sberbanka, svog predstavnika u privremenom vjerovničkom vijeću Agrokora.

SAD i Rusija

Nakon toga krenule su spekulacije da se američki fond odlučio jače uključiti u financiranje Agrokora i tome smanjiti utjecaj ruskog kapitala u najvećoj domaćoj kompaniji, te da se izvanredna uprava na čelu s Antom Ramljakom, a time i Vlada odlučila za jednu, američku stranu. No, iz izvanredne uprave poručuju bi voljeli da se i Sberbanka priključi kreditiranju Agrokora, te da vjeruju da je to još uvijek moguće unatoč zahtjevima da se blokira takav kredit i da se Agrokoru zabrani raspolaganje imovinom u Srbiji, piše Novi list.

Ipak, zagovornici američko-ruskog "sukoba" oko Agrokora zaboravljaju da su u igri milijarde eura i da vjerojatno i ruska banka i američki fond odluke donose na temelju ekonomskih parametra.

Upozorava na to i analitičar Damir Novotny, koji ističe da, koliko god Sberbanka, bila pod utjecajem ruske države, pa na njezino postupanje utječu i političke odluke, ona prije svega misli na svojih 1,1 milijardu eura uloženih u Agrokor, pri čemu nije upisala hipoteku ni na jednu Agrokorovu tvrtku. U tom svjetlu on gleda i na pokušaj da se Agrokoru zabrani raspolaganje i otuđenje imovine u Srbiji, iako je to Agrokoru već onemogućeno tamošnjim zakonskim propisima.

– Ruske su banke već nekoliko puta slale poruku da bi hrvatska Vlada koja se snažno upetljala u Agrokor, trebala preuzeti i brigu o dugovima, no Vlada to odbija. Rusi su shvatili da će možda svoje investiranje u Agrokor lakše osigurati preko Srbije i sada su zahtjevom za zabranu raspolaganja i otuđenja možda otkrili da upisom hipoteka na imovinu Agrokora u Srbiji žele zaštiti svoja ulaganja, kaže Novotny.

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Pojašnjava da bi kredite koji su osigurani jamstvom Agrokorovih kompanija, primjerice Leda, koji je pak vlasnik Dijamanta i Frikoma, mogli pokušati dodatno osigurati hipotekama na dionice tih kompanija, koje bi onda nastojali prodati kako bi vratili dio ulaganja u Agrokor. Isto je i s maloprodajnom mrežom u Srbiji koja je u vlasništvu Mercatora, ali Mercator je zaštićen pa bi Rusi mogli pokušati izdvojiti samo maloprodaju ili u Srbiji i za nju pronaći kupca, a kompanija koje se žele širiti na srpsko tržište ima, objašnjava Novotny, pa bi ulagač mogao doći i iz Rusije ali možda i iz Poljske.

Rizična ulaganja

Što se tiče ulaganja američkog fonda i Zagrebačke banke, koje su prema riječima izvanredne uprave spremni osigurati svih 400 milijuna eura kredita, ako se aranžmanu ne pridruže i ostale banke i ulagači, Novotny kaže da su i te odluke motivirane isključivo ekonomskim interesima.

Knighthead Capital Management, napominje on, ne motivira politika na određena ulaganja nego prinos kojeg mogu ostvariti svojim ulagačima, a takav fond sebi može dozvoliti rizičnije ulaganje nego klasični fondovi ili banke, te mogu dugoročno deset ili 15 godina čekati da im se taj rizik isplati.

Cijeli članak pročitajte ovdje.