Ni urod koji bi zbog lošeg vremena mogao ove godine biti manji i za četvrtinu neće ugroziti poziciju Srbije kao drugog svjetskog proizvođača šljiva, odmah iza Kine, pišu Večernje novosti. Srbija ima pod šljivama gotovo 78.000 hektara, s kojih se godišnje ubere između 300.000 i 450.000 tona plodova.

“Priča sa šljivama poslednjih se nekoliko godina znatno promijenila i više ne sliči na ono što smo nekad imali”, kaže Evica Mihaljević iz Udruženja Plodovi Srbije. “Sve više voćara se odlučuje da šljive bere ručno, s peteljkom, i da ih tako, posebno one ekstra klase, plasira u prodaju. Takve šljive najčešće se odmah hlade i nalaze svoj put do Rusije. Drugi dio, također dobre kakvoće, sječe se ručno ili strojno i plasira se na tržište. Preostale šljive prerađuju se sušenjem, dok se prezreli plodovi koriste za pekmez i rakiju”, objašnjava Mihaljević.

Prema njenim riječima, ove godine ljubitelji rakije šljivovice mogli bi biti uskraćeni za to piće jer će najveći dio kvalitetnog uroda biti plasiran po boljoj cijeni, kao prvoklasna, sječena ili sušena šljiva.

“Mnogi smatraju da u rakiji završavaju šljive najlošije kvalitete, stručnjaci, međutim, kažu da u rakiji, da bi bila dobra, trebaju biti bolji plodovi od onih koji se jedu”, kaže dr. Milan Lukić iz Instituta za voćarstvo u Čačku.

“Trenutno je odnos modernih i tradicionalnih nasada šljiva 40:60 u korist tradicionalnih, ali se situacija iz godine u godinu mijenja, raste broj modernih nasada”, objašnjava Lukić.

“Mijenja se i struktura po sortama, tako da se sve više sade šljive koje su namijenjenje prehrani, a sve manje je onih rakijskih vrsta. I dalje, međutim, imamo mnogo prostora za napredak, jer iako smo značajan proizvođač šljiva i dalje suhe šljive iz Srbije na tržištu Rusije pokrivaju samo jedan posto tržišta”, kaže Lukić.