Pametne kuće više nisu utopijski koncept već konkretna stvarnost te se u proteklih nekoliko godina formiralo zasebno tržište sa značajnim potencijalom rasta. Četiri su se faktora pokazala ključnima za ubrzani razvoj, a svima im je u podlozi razvoj tehnologije – tehnološki napredak i sve jača moć procesiranja koji omogućavaju bolju umreženost, zatim poboljšanje međuoperativnosti proizvoda različitih proizvođača, kao i značajno smanjenje troškova glavnih tehnoloških komponenata što je omogućilo i veću cjenovnu privlačnost uređaja za pametne kuće. U konačnici, tehnologija je omogućila i razvoj novih prihodovnih kanala s obzirom na to da se, primjerice, reklamni sadržaj sada može konzumirati s ekrana bilo kojeg pametnog uređaja.

Podaci su to A.T. Kearneya, vodeće globalne konzultantske kuće s uredima u više od 40 zemalja koja je u travnju su objavila izvješće ‘The Battle for the Smart Home: Open to All’ s rezultatima istraživanja koje je pokazalo da će tržište uređaja za pametne kuće u 2020. godini dostići vrijednost od 50 milijardi dolara dok se do 2030. godine prognozira rast do čak 400 milijardi dolara. U analizu su bili uključeni svi uređaji za pametne kuće s barem jednom karakteristikom kao što je prikupljanje podataka senzorima, povezanost s Internetom, analizu podataka korištenjem umjetne inteligencije ili mogućnost daljinskog upravljanja. Naglašeno je i da je glavna pokretačka snaga rasta ovog tržišta veliki postotak kućanstava s visokim primanjima te velika umreženost podataka te da iako se istočno europska tržišta i dalje razvijaju, i za njih se također predviđa rast potražnje za uređajima za pametne kuće.

U izvješću također stoji i da je hrvatsko tržište uređaja za pametne kuće relativno nerazvijeno u usporedbi sa zapadnoeuropskim, pa smo se za komentar obratili potpredsjedniku A.T. Kearneya u Sloveniji, Marku Derči i konzultantu Anđelku Kataleniću. Naime, A.T. Kearney navodi da se u 2017. godini predviđa kako će hrvatsko tržište uređaja za pametne kuće dostići 10 milijuna dolara te se nalazi ispred Srbije (čije je tržište procijenjeno na 8 milijuna dolara vrijednosti) i Slovenije, s vrijednošću tržišta od 6 milijuna dolara. Do 2021. se očekuje kako će 9,3 posto domaćinstava u Hrvatskoj imati barem jedan uređaj za pametnu kuću, što je više nego u Srbiji (7,4%), ali ipak manje nego u Sloveniji (13,8%). Razlog tome je, smatra Derča, što je tehnologija pametnih kuća globalno još u fazi usvajanja, a Hrvatska zbog svoje veličine i male kupovne moći kućanstava trenutno ne predstavlja atraktivno tržište za sazrijevanje tehnologije. “Slučaj će se promijeniti jednom kad se tehnologija standardizira te se razviju robusna i cjenovno prihvatljiva rješenja. Primjetan je i nedostatak snažnog i pouzdanog brenda – tržište pametnih kuća fragmentirano je na mala i srednje velika poduzeća koja nude specijalizirane sustave, a koji međusobno nekomuniciranju te zbog svoje cijene ne predstavljaju atraktivne opcije. Isto tako, u Hrvatskoj još uvijek nisu u većem omjeru prisutni globalni lideri s tržišta pametnih kuća. Svemu se može dodati i činjenica da se još uvijek radi i o manjku osviještenosti stanovništva o mogućnostima i beneficijama tehnologije pametnih kuća”, napominje Derča.

Specifična tržišta

Preporuke i smjernice za bolje pozicioniranje Hrvatske na tržištu pametnih kuća uključuju, nastavlja Derča, agresivniji ulazak telekoma i energetskih poduzeća na tržište pametnih kuća. Tu bi, kaže, valjalo iskoristiti postojeću bazu korisnika te upakirati rješenja za pametne kuće s ostalim telekom ili energetskim uslugama. “Nužno je da se različiti partneri i ponuditelji povežu i ponude cjelovita rješenja. Primjerice, povezivanje telekoma s utility firmama, home appliance firmama, tehnološkim firmama ili arhitektima. Bez povezivanja u ekosisteme neće biti veće ekspanzije, a trebalo bi razviti i ponudu financijskih usluga i subvencija za ulaganja u pametne kuće, posebno u rješenja koja donose energetsku uštedu”, ističe Derča. Dodaje i da su karakteristike tržišta za pametne kuće različite u svakoj zemlji i ovise od razine prihoda, cijene energenata, potrošačke sklonosti i dostupnosti proizvoda, Tako kućanstva u Velikoj Britaniji i Francuskoj imaju sve stariju populaciju i visoku potrošnju na zdravstvo, pa je za njih sustav pametne kuće zanimljiv u sektoru zdravstva i socijalne skrbi. Slovensko je tržište pametnih kuća također relativno malo, ali se očekuje veliki rast u gotovo istim uvjetima kao u Hrvatskoj – jednom kad rješenja postanu bolje standardizirana, robusna i cjenovno prihvatljiva. Telekom i energetska poduzeća još nisu prepoznala poslovnu priliku za ulazak na tržište, no to se može očekivati u skoroj budućnosti, kao što je slučaj u Zapadnoj Europi. Naime, Europa je druga najveća regija po prihodima na području pametnih kuća i trenutna veličina tržišta iznosi 4 milijarde dolara dok se do 2030. godine očekuje rast tržišta na više od 100 milijardi dolara.

Podrška Europske komisije

“Europska komisija prepoznaje beneficije pametnih kuća te aktivno sudjeluje u razvoju komunikacijskih standarda, financiranju edukacijskih i razvojnih projekata i subvencioniranju investicija. Također, uređaji za upravljanje potrošnjom energije i automatizacija kućanstava jedan su od najbrže rastućih segmenata tehnologije pametnih kuća, što upućuje na sve veću osviještenost ljudi prema beneficijama tehnologije na okoliš i kvalitetu života. Koncept pametnih kuća usko je vezan uz razvijenost komunikacijske infrastrukture tako da će zemlje s najmanjom penetracijom širokopojasnog interneta poput Bugarske i Grčke vjerojatno zaostajati za ostatkom Europe.

S druge strane, uređaji pametnih kuća nevezani uz uštedu energije kao što su zabava i automatizacija mogu se smatrati luksuznim dobrima te će zemlje s najmanjim BDP po stanovniku zaostajati za razvijenim dijelovima starog kontinenta”, dodaje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Isto tako, Derča ukazuje i na važnost još jedne velike prilike – tržište uređaja za pametne kuće, prema njegovu mišljenju, pruža značajne mogućnosti za poduzeća. “No, kako bi uspjela na ovom tržištu, poduzeća moraju balansirati strategiju za lokalna i svjetska tržište, brzo razvijati proizvode usmjerene uslugama, stvarati partnerstva s relevantnim igračima na tržištu i standardizirati komunikaciju između različitih uređaja. Prve kompanije koje uspješno odrade navedene stavke će ostvariti značajnu tržišnu prednost”, istaknuo je između ostalog i u izvješću iz travnja ove godine.

Što se globalne razine tiče, tržište pametnih kuća trenutno se procjenjuje na 15 milijardi dolara. Tržišni se potencijal, također na svjetskoj razini, obično grupira u pet kategorija – to su sigurnosni sustavi koji bi kao tržište do 2030. mogli vrijediti oko 60 milijardi dolara, kaže A.T. Kearney, zatim uređaji koji omogućavaju komfor što je tržište za koje se procjenjuje rast prihoda do 190 milijardi dolara, energetski sustavi s procijenjenim rastom na 56 milijardi dolara također do 2030. godine. Uz navedeno, prognozira se rast vrijednosti još dvaju segmenata – kućnih sustava za zdravlje i wellness (pametna sanitarna oprema, primjerice) čija bi vrijednost do 2030. mogla dosegnuti 70 milijardi te sektor medija i zabave za koji se prognozira rast do 30 milijardi u 2030. U tom kontekstu, predviđa se i da će Azija u ubrzanom razvoju tržišta pametnih kuća do 2027. prestići Europu i Sjevernu Ameriku, dok će predvodnice rasta biti Kina i Japan.

Procjenjuje se i da će odnos dviju navedenih zemalja promijeniti – japansko je tržište pametnih kuća trenutno najsnažnije na azijsko – pacifičkom području, ali se očekuje da će Kina preuzeti primat do 2020. godine. U pozadini toga rast je kupovne moći kućanstva, kakav Kina bilježi od 2014. godine.