Hrvatska pruža pomoć studentima i u obliku subvencija, posebno subvencioniranjem prehrane i troškova smještaja te time nastoji obuhvatiti širi udio studenata koji nije u sustavu financijske pomoći u obliku javnih stipendija.

Međutim dostupnost te pomoći pokazala se vrlo upitnom. Prema nacionalnom izvještaju za istraživanje Eurostudent V, provedenom u 30 europskih zemalja, relativna većina studenata u Hrvatskoj, njih 37 posto, svoje financijske teškoće ocjenjuje kao vrlo ozbiljne ili ozbiljne, dok njih 32 posto navodi kako nemaju financijske teškoće.

Veća socijalna dimenzija

Ovi podaci Hrvatsku svrstavaju među deset Eurostudent zemalja u kojima više od trećine studenata svoje financijske teškoće ocjenjuje kao vrlo ozbiljne i ozbiljne, a među kojima su i Slovenija, Crna Gora, Litva, Rumunjska i Poljska.

U odgovoru na pitanje o ozbiljnosti financijskih teškoća posebno se izdvaja nekoliko skupina studenata koji svoje teškoće ocjenjuju znatno ozbiljnijima u odnosu na druge, a to su studenti stručnih javnih studija, izvanredni studenti, studenti koji su upisali studij nakon 21. godine, studenti roditelji, studenti koji su završili strukovne srednje škole te studenti čiji roditelji imaju niže razine obrazovanja. Istodobno, ove skupine studenata imaju najveći udio onih koji ne primaju stipendije čime je Eurostudent istraživanje vrlo jasno definiralo najranjivije skupine studenata koji se susreću s problemima u dostatnosti prihoda za pokrivanje troškova studiranja.

Zbog toga bi nositelji obrazovne politike, ističe se u nacionalnom izvješću, trebali javni sustav financijske pomoći studentima usmjeriti na poboljšanje položaja ranjivih skupina studenata te pomoć dodjeljivati primarno po kriteriju potrebe. Time bi se unaprijedila socijalna dimenzija visokog obrazovanja koja je usmjerena na poboljšanje položaja ranjivih skupina studenata, navodi se u izvješću. Istraživanje je pokazalo kako su stipendije koncentrirane pretežno među određenim skupinama studenata i to onima koji žive u studentskim domovima (53%), redovitim studentima koji ne plaćaju školarinu (36%), i studentima sveučilišnih studija i studenata koji su prethodno završili gimnaziju.

Potaknuti stipendiranje

Primjetno je kako najveći udio onih koji koriste stipendiju ujedno ima najniže troškove studiranja. Skupine koje, pak imaju najveće troškove studiranja (primjerice izvanredni studenti) imaju najmanji udio onih koji primaju stipendiju ili je pak primaju u najnižim iznosima u odnosu na sve ostale studente. Stoga se u nacionalnom izvješću preporučuje da bi se trebalo preispitati kriterije za dodjelu javnih stipendija te osigurati da ih dobivaju oni koji imaju dokazivo najveću potrebu.

Velika promjena

Računovodstvo kakvo poznajemo odlazi u prošlost: Brojke više nisu dovoljne za uspješno poslovanje

Problem manjka radnika

Potencijal AI-ja u Europi mjeri se u bilijunima. Iz industrije poručuju: To ćemo ostvariti samo na jedan način

Dodatno, potrebno je razmotriti mogućnost povećanja ukupno dostupnih javnih stipendija kao mehanizma izravne pomoći studentima jer obuhvaćaju 23 posto studenata, dok je udio stipendija u prosječnim ukupnim mjesečnim prihodima studenata nizak i iznosi 10 posto.Također, potrebno je razraditi mehanizme koji bi potaknuli tvrtke, zaklade i udruge na aktivnije uključivanje u stipendiranje studenata. Prema nalazima istraživanja, stipendije koje dodjeljuju tvrtke, zaklade ili udruge obuhvaćaju najmanji udio od 8% među promatranim izvorima stipendija.