Prema procjenama UN-a 2100. godine na Zemlji će živjeti 10 milijardi ljudi, od čega 80 posto njih u urbanim gradskim sredinama, dok bi posljedice takvog rasta broja stanovništva mogle biti nedovoljni resursi hrane, vode i energije, uz neizbježne klimatske promjene. Stoga je, kako bi se ipak dramatična predviđanja ponešto ublažila, ravnoteža između društvenog i ekonomskog razvoja postala imperativom 21. stoljeća. U tom se procesu, zahvaljujući razvoju tehnologije, gradovi posljednjih nekoliko godina uspješno transformiraju iz pasivnih potrošača u predlagatelje inovativnih modela održivosti. Procese koji idu u smjeru učinkovitog funkcioniranja gradova, a oslanjaju se na informatičke i komunikacijske sustave, obično se objedinjuje pod krovnim terminom pametnih gradova. Kako u navedenim trendovima posljednjih godina ne zaostaje ni Hrvatska, Poslovni dnevnik s ciljem promicanja najbolje prakse i pružanja podrške u razvoju svim sljedećim projektima treću godinu za redom organizira projekt Pametni gradovi – gradovi budućnosti.

U sklopu projekta hrvatskim se gradovima i jedinicama lokalne samouprave otvara prilika za prezentaciju njihovih pametnih rješenja usmjerenih ka osiguravanju neometanog funkcioniranja segmenata poput energetske opskrbe, zdravstvene brige, prijevoza i sigurnosti. U prvom dijelu kroz novinske će se članke širu zajednicu informirati o hrvatskim i europskim ‘smart city’ inicijativama, dostupnim tehnološkim rješenjima te relevantnim znanstvenim istraživačkim radovima dok finale projekta predstavlja konferencija zakazana za studeni 2017. godine gdje će se proglasiti pobjednici projekta.

Ove godine gradovi svoje realizirane projekte mogu prijaviti unutar jedne od pet ili svih pet kategorija. Pametna tehnologija jedna je od raspoloživih kategorija i podrazumijeva implementacije pametnih tehnoloških rješenja bez obzira odnose li se ona na javnu rasvjetu, upravljanje prometnom signalizacijom ili navodnjavanje. Sljedeća je Pametna uprava gdje se prijavljuju projekti kojima je gradska uprava poboljšala ili će poboljšati upravljanje svojim gradom, od e-šaltera za građane, preko hodajućeg kolegija gradske uprave pa do sjednica koje se održavaju putem videolinka. Unutar kategorije Pametni sport u obzir dolaze projekti kojima se razvija sportska aktivnost u gradovima, od gradnje dvorana i sportskih terena do rada na jačanju svijesti građana o potrebi za kretanjem i vježbanjem odnosno bavljenja sportom. Kategorija Pametna energetika/okoliš objedinjuje projekte koji uključuju neki vid zaštite okoliša ili energetsku učinkovitost, od smanjenja emisija CO2 u gradu do ugradnje štedljive rasvjete. Pametna mobilnost kategorija je namijenjena projektima vezanima uz mobilnost građana, uređenje i poboljšanje prometnica, biciklističkih staza, primjene ‘zelenih goriva’ u gradskom prijevozu do uređenja vinskih cesta.

Završna je manifestacija protekle dvije godine privukla brojne hrvatske i inozemne stručnjake poput nizozemskog inovatora Daana Roosegaardea, gradonačelnika Graza i Eindhovena, ali i predstavnika hrvatskih gradova budućnosti te kompanija koje razvijaju tehnologiju i projekte vezane uz razvoj gradova budućnosti. Dokaz je to da se stvorila važna europska platforma za razmjenu kvalitetnih ideja i održivih koncepata, za učenje jednih od drugih te sklapanje partnerstava koja će moći uspješno rješavati sve nadolazeće izazove. Odnosno, kako je prilikom objave Izvješća o stanju u europskim gradovima u Bruxellesu prošle godine poručila Europska povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu, valjalo bi zajedničkim snagama mijenjati sliku o gradovima kao izvorima problema u mjesta koja imaju potencijal. Projekt Pametni gradovi – gradovi budućnosti radi upravo to.